Austrija očekuje snažan pritisak na mirovine: Čeka li Hrvatsku isti val?

Predsjednik austrijskog FPÖ-a Herbert Kickl odbacio je podizanje zakonske dobi za mirovinu na 67 godina i predložio porezne poticaje za ljude koji žele raditi nakon 65. godine. Austrija se suočava s odlaskom brojnih poslijeratnih generacija u mirovinu, a podaci pokazuju da Hrvatska prolazi kroz sličan demografski val.

Kickl je u razgovoru za ORF odbacio i model prema kojem bi se pravo na mirovinu snažnije vezalo uz 45 godina rada. Upozorio je da su mnogi radnici nakon 40 godina fizički i psihički iscrpljeni te da se ne mogu jednako tretirati različita zanimanja. Veće mirovinske rashode treba pokriti gospodarskim rastom, većom zaposlenošću i demografskom politikom, smatra predsjednik najveće opozicijske stranke u Austriji.

Najbrojnije austrijsko godište tek dolazi u mirovinu

Austrijski bejbibumeri rođeni su od sredine 1950-ih do kraja 1960-ih, a najbrojnije je bilo godište 1963. s gotovo 135.000 rođenih. Ti će ljudi 65 godina navršiti za dvije godine, a Kickl procjenjuje da bi vrhunac pritiska na mirovinski sustav mogao biti prijeđen oko 2035. godine.

S druge strane, službene projekcije ne predviđaju da će se tada zaustaviti rast starijeg dijela stanovništva. Broj Austrijanaca od 65 godina naviše trebao bi porasti s 1,84 milijuna 2024. na 2,35 milijuna 2035. te 2,46 milijuna 2040. godine.

Što je s Hrvatskom?

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, objavljenoj 4. rujna, sredinom 2025. godine u Hrvatskoj je živjelo 271.403 ljudi u dobi od 60 do 64 godine te 275.552 u dobi od 65 do 69 godina. Ukupno je to 546.955 stanovnika, odnosno približno 547 tisuća ljudi. Iza njih dolazi još 263.319 stanovnika od 55 do 59 godina.

S obzirom na brojnost hrvatskih prijevremenih, invalidskih i braniteljskih mirovina, dobar dio ih je već umirovljen. Ipak, projekcije Europske komisije pokazuju da će se pritisak nastaviti: omjer stanovnika starijih od 65 godina prema onima od 20 do 64 godine trebao bi porasti s 38,9 posto 2022. na 45,6 posto 2030. i 50,5 posto 2040. godine.

Podizanje dobi za umirovljenje nije tema

Hrvatska je od podizanja dobi za starosnu mirovinu na 67 godina odustala 2019. godine, nakon sindikalne referendumske inicijative „67 je previše“. Umjesto općeg produljenja radnog vijeka, službena mirovinska politika okrenula se zadržavanju umirovljenika na tržištu rada.

Tako umirovljenici koji rade do polovice punog radnog vremena mogu primati punu mirovinu, a od 1. siječnja 2026. godine određene kategorije umirovljenika nakon navršenih 65 godina mogu raditi i dulje od polovice punog radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 posto mirovine.