Europsku mirovinu koristi više od 16.500 klijenata na tržištima Hrvatske, Poljske, Slovačke i Češke s ukupnom imovinom od oko 90 milijuna eura.
Među njima je i Toni Milun, prvi korisnik PEPP-a u Hrvatskoj i ambasador financijske pismenosti. “Kad sam ubacio podatke u eGrađani i vidio projekciju mirovine, shvatio sam da se ne mogu osloniti samo na državni sustav. Promijenio sam status u poduzetnika i mirovina mi je odjednom pala za 300 eura. To je jak signal da moraš sam graditi svoju financijsku sigurnost”, govori Milun.
Više od 230 tvrtki u Hrvatskoj koristi ga kao benefit za svoje zaposlenike: uplata do 804 eura godišnje po zaposleniku smanjuje poreznu osnovicu, što ovaj instrument čini izravno konkurentnim 3. mirovinskom stupu, javlja Finax.
Što je Europska mirovina i kako funkcionira
Europska mirovina je dobrovoljni mirovinski štedni proizvod koji funkcionira kao dugoročno ulaganje u globalno diverzificirani portfelj dionica i obveznica putem indeksnih fondova (ETF-ova). Korisnik redovito uplaćuje sredstva koja se automatski ulažu prema odabranom profilu rizika, a s godinama se portfelj postupno konzervativnije prilagođava kako bi se zaštitila akumulirana vrijednost uoči umirovljenja.
Ključna prednost Europske mirovine leži u njezinoj prenosivosti: za razliku od nacionalnih mirovinskih proizvoda, PEPP prati korisnika kroz cijelu Europsku uniju. Promjena države; zbog posla, životnih okolnosti ili osobnih razloga; ne znači gubitak ili zamrzavanje mirovinske štednje. Proizvod je dostupan svima bez obzira na status zaposlenja: zaposlenima, samozaposlenima, studentima i nezaposlenima, a posebno je primjenjiv za mobilne radnike koji mijenjaju države rada unutar EU-a.
Za poslodavce, Europska mirovina predstavlja moderan i porezno učinkovit benefit: uplate do 804 eura godišnje po zaposleniku u Hrvatskoj smanjuju poreznu osnovicu, a zaposleniku istovremeno grade dugoročnu financijsku sigurnost izvan državnog sustava.
Više mogućnosti, više novca
Europska komisija 20. studenog 2025. objavila je paket zakonodavnih prijedloga za jačanje dopunskih mirovinskih proizvoda u sklopu strategije za uniju štednje i ulaganja. Prijedlog za izmjenu PEPP uredbe trenutačno prolazi zakonodavni postupak Europskog parlamenta i donosi konkretne promjene.
Emilio Gučec (foto: Finax)
Ukida se gornja granica naknada od 1 posto koja je dosad ograničavala pružatelje, a uvodi se načelo vrijednosti za novac, nacionalna nadzorna tijela uspoređivat će troškove i učinkovitost pojedinog PEPP-a s usporedivim proizvodima na tržištu, a pružatelji s lošijim rezultatima morat će opravdati svoje naknade. Poslodavcima se otvara mogućnost automatskog uključivanja zaposlenika (auto-enrolment), a porezni tretman PEPP-a trebao bi biti izjednačen s nacionalnim mirovinskim proizvodima, što je bila jedna od ključnih strukturnih slabosti do sada.
“Predložene promjene idu u pravom smjeru. Ukidanje cjenovnih ograničenja, auto-enrolment i porezno izjednačavanje, to su mjere koje mogu konkretno ubrzati prihvaćanje Europske mirovine i u Hrvatskoj”, ističe Emilio Gučec, analitičar Finaxa.
Sve više građana aktivno traži informacije o dugoročnom ulaganju, a ulazak novih pružatelja na europsko tržište potvrđuje da ovaj segment više nije eksperiment, nego tržište u razvoju. Demografski pritisak na državne mirovinske sustave raste, udio javnih mirovinskih prava u odnosu na BDP visok je i očekuje se daljnji rast, dok građani velik dio štednje drže na bankovnim računima umjesto da je usmjere u dugoročne investicije.
„Ako govorimo iskreno, oslanjanje isključivo na državni mirovinski sustav danas više nije održiva strategija. Demografski trendovi su jasni. Tko to ignorira, svjesno preuzima rizik nižeg standarda u mirovini”, zaključuje Gučec.
