Mirovine u mandatu aktualne vlade nominalno su rasle, ali nije rasla kupovna moć jer su ključni strukturni problemi ostali neriješeni pa je oko 35 posto umirovljenika u riziku od siromaštva. Izjavio je to u Saboru Milivoj Špika na Okruglom stolu “Plaće, mirovine, cijene – utjecaj aktualne geopolitičke krize na životni standard radnika i umirovljenika”.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno upozorio je da upravo najsiromašniji umirovljenici najviše osjećaju inflaciju, budući da im male mirovine odlaze uglavnom na hranu, stanovanje, energiju i lijekove. Zato, objasnio je, nominalni rast mirovina često ne znači i stvarno poboljšanje životnog standarda. Naprotiv, nerijetko to znači stagnaciju ili pad.
“Znate i sami da sad u ovom trenutku se mirovina usklađuje s obzirom na prethodnih šest mjeseci sa 2,68, a da je trenutna inflacija oko 5 posto. Već je inflacija pojela cijelo usklađivanje”, upozorio je. Predsjednik BUZ-a smatra da srž problema leži u izostanku ozbiljnih strukturnih zahvata u mirovinskom sustavu i u radnom zakonodavstvu.
Prvo korekcija AVM-a pa onda pošteno usklađivanje
Ponovio je i da bi AVM, da je pratio rast plaća i životnih troškova, trebao iznositi više od 20 eura umjesto 14,84 eura koliko je i sada. “Samo ta korekcija AVM-a bi donijela povećanje mirovina po općim propisima za oko 20 do 25 posto”, izjavio je. Nakon takve korekcije, smatra, treba uvesti model usklađivanja koji će u potpunosti pratiti rast troškova života i rast plaća, kako bi se zaustavilo zaostajanje mirovina.
Umjesto minimalne plaće – minimalna satnica
Predsjednik BUZ-a bi intervenirao u radno zakonodavstvo na način da se uvede minimalna cijena radnog sata umjesto minimalne plaće. “To bi mnoge radnike u privatnom sektoru spriječilo da dobiju dio plaće ispod stola, odnosno da podržavaju sivu ekonomiju.”
“To je jedan od velikih problema i najvećih zamjerki sindikatima koji su prepustili 1,5 milijuna radnika u privatnom sektoru vjetrometini. Umjesto da se zalažu za minimalnu plaću, trebali bi se zalagati za minimalnu cijenu sata rada kako privatni poslodavac ne bi mogao prijaviti za minimalnu plaću osobu koja je nekvalificirana i osobu s visokom stručnom spremom”, predlaže.
“Način funkcioniranja Vlade u zadnjih deset godina je slikovito rečeno kao da imate pacijenta sa dva otvorena prijeloma i pedeset ogrebotina. I onda umjesto dva otvorena prijeloma, Vlada rješava ogrebotine dok pacijent umire”, naveo je Špika.
Za kraj je uuptio kritiku sindikatima koji organiziraju prosvjed za veće plaće i mirovine: “Nije dovoljno izaći vani i reći da želimo veće plaće i mirovine. Treba znati reći na koji način ćete realizirati povećanje plaća i mirovina. Bez toga je sve uzalud”, zaključio je Špika. Što je na istom događaju kazala predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić, pročitajte na ovoj poveznici.
