Na prosvjedu “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine” sindikati su među zahtjeve uvrstili i promjenu načina obračuna mirovina. “Tražimo od Vlade da za obračun mirovine vrati model najpovoljnijih 10 godina, što se ukinulo 2010. kako bi se umirovljenicima isplaćivale niže mirovine”, jedan je od prosvjednih zahtjeva koje je iznio Mladen Novosel (SSH).
Već je i ranije predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić, istaknula zahtjev da se iz obračuna izbace devedesete, jer je riječ o lošim ratnim i tranzicijskim godinama tijekom kojih su se mirovinski doprinosi plaćali malo i neuredno. Kao primjer, sindikalisti navode Sloveniju koja uzima manji opseg staža uz mogućnost neutralizacije nekoliko loših godina.
“Slovenci su imali rat koji je trajao desetak dana, a mi smo imali rat skoro pet godina. Znamo kakve su nam plaće bile i kakva je tad situacija bila. U obračun mirovina nam ulaze i te godine koje su bile kritične i u kojima su plaće bile vrlo male”, izjavila je Stanišić. Više o tomu pročitajte na ovoj poveznici.
Zašto se obračun proširio na cijeli staž?
U Hrvatskoj se do mirovinske reforme s kraja devedesetih doista gledalo povoljnije razdoblje. Reforma iz 1998. godine promijenila je formulu izračuna tako da se, umjesto deset najboljih godina, počeo uzimati cijeli radni vijek – s prijelaznim razdobljem. Zakon se počeo primjenjivati 1. siječnja 1999. godine, a namjera je bila smanjiti troškove i stabilizirati sustav.
Radili duže, dobili manje
U prijelaznom razdoblju obračunsko razdoblje svake se godine širilo za po tri godine: 1999. godine uzimalo se deset godina da bi se u već u 2009. godini došlo do 40 godina. Kako se razdoblje za obračun širilo, u prosjek su ulazile i godine s lošijim plaćama pa je dio radnika koji su ostajali dulje u svijetu rada mogao završiti s nepovoljnijim prosjekom nego oni koji su se umirovili ranije.
Danas važeći zakon vrijednosne bodove računa na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih od 1. siječnja 1970. godine, a prosjek se zatim dobiva dijeljenjem zbroja bodova s razdobljem za koje su obračunani. U praksi to znači da u izračun ulazi gotovo cijeli radni vijek.
Kakvo je stvarno stanje u Sloveniji?
Slovenija je, zapravo, u prijelaznom razdoblju podizanja obuhvata staža pa se ove godine mirovinska osnovica računa na temelju 24 godine staža. Puni obuhvat od 40 godina postupno će se dosegnuti do 2035. godine.
Ipak, slovenski sustav i u tom širenju obuhvata godina staža zadržava zaštitni mehanizam jer će se kod referentnog razdoblja koje će obuhvaćati puni staž oduzimati čak pet najlošijih godina. Ili, kako to navodi slovenski ZPIZ, pri izračunu mirovinske osnovice iz obračuna se izuzimaju najnepovoljnije godine osiguranja: jedna godina kod 28 do 30 godina staža, dvije kod 31 do 33 godine, tri kod 34 do 36 godina, četiri kod 37 do 39 godina te pet godina kod navršenih 40 godina staža.
Bi li to trebalo preslikati na Hrvatsku?
Slovenski model bio bi pravedniji. Očekivati da će se prihvatiti prosvjedni zahtjev o deset najpovoljnijih godina bilo bi naivno. S druge strane, SUH-ova ideja o izbacivanju ratnih godina iz obračuna bila bi povoljna za dio sadašnjih i budućih umirovljenika. Ipak, ne jednako za sve.
