Umirovljenik Andrej (73) nakon posljednjeg redovnog usklađivanja prima 903 eura mirovine, no ističe da iza tog iznosa stoje 43 godine rada i brojna odricanja.
“Radio sam do pune starosne mirovine, otišao sam točno na 65. rođendan. Tvrtka je posljednjih desetak godina prolazila kroz stalna previranja i restrukturiranja pa su mi nudili da odem i ranije, ali opečen supruginom malom mirovinom, nisam htio ni čuti za prijevremenu. Najveći pritisak bio je kad sam imao 60 godina i prve uvjete”, prisjeća se.
Kaže kako su i on i supruga cijeli život radili u istoj firmi, ali na potpuno različitim radnim mjestima, što poslodavca nije spriječilo da ih dovede pred težak izbor. “Uslijed smanjivanja obujma proizvodnje, nizali su se valovi smanjivanja broja zaposlenih na svim razinama. Bilo je jasno da jedan od nas mora otići. Na kraju je supruga prihvatila prijevremenu mirovinu. Danas za to prima 562 eura. Ja to zovem ‘nagradom’ za popuštanje pritisku”, govori ironično.
Mirovina kao ogledalo radnog vijeka
Dodaje kako je on svim silama odlučio ostati do kraja radnog vijeka, uvjeren da će mu to donijeti sigurniju starost. No priznaje da danas ne može reći kako je posve zadovoljan.
“Meni je mirovina prošli mjesec prvi put prešla 900 eura, ali teško da mogu biti sretan zbog toga. Bio sam cijeli radni vijek na rukovodećem položaju, ali nažalost u drvnoj industriji nikad nisu bile velike plaće. U odnosu na radnike u samoj proizvodnji imali smo znatno više plaće, ali u usporedbi s drugim sektorima i dalje smo zaostajali”, kaže.
Prisjeća se kako su razlike u plaćama među različitim branšama uvijek bile vidljive. “Kad sam ja imao 4.500 kuna plaće, moj susjed, direktor u građevinskom sektoru, već je imao 6.500 kuna. Danas se to jasno vidi na mirovinama. On prima gotovo 1.290 eura, oko 385 eura više od mene, a radio je pet godina kraće. Sad mu je ukinuta i penalizacija i živi itekako dobro. Ja štedim puno teže i sporije. Tih gotovo 400 eura razlike itekako se osjeti svakog mjeseca”, iskreno govori.
Razlike u plaćama koje su ostale do mirovine
Iako mu nije lako prihvatiti da se susjed umirovio sa samo 39 godina staža i već sa 60 godina života, priznaje da je razlika u mirovinama isključivo posljedica mnogo većih plaća koje je susjed imao tijekom cijelog radnog vijeka.
“Nikome ne zavidim, ali smatram da bi mojih 43 godine rada i odgovornosti koju sam nosio na rukovodećem mjestu trebali vrijediti više. Obojica imamo fakultete i usudio bih se reći da smo radili jednako odgovorne poslove, ali nismo imali iste plaće i to se danas jasno vidi na mirovinama”, kaže ovaj 73-godišnji umirovljenik.
Kako se računa i nadopunjuje najniža mirovina
Mnogi umirovljenici u praksi gledaju prvenstveno godine staža, dok zanemaruju visinu plaće i uplaćenih doprinosa, iako upravo oni presudno određuju visinu mirovine. Kada su uplate bile nedostatne, razliku često pokriva institut najniže mirovine, koja od 2026. iznosi oko 15,73 eura po godini staža i osigurava osnovni minimum primanja.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
