Mirovina
Europske države ne odustaju od poreza na mirovine, Hrvatska postaje iznimka
Hrvatska ukida porez na mirovine. Europska praksa pokazuje da mirovine uglavnom nisu izvan poreznog sustava, nego se oporezuju uz zaštitu nižih primanja baš kao i u Hrvatskoj.
Hrvatska od 1. siječnja 2027. ukida porez na dohodak od mirovina. Time će mirovine manje od 5.000 eura biti potpuno izuzete iz oporezivanja koje se u javnim se raspravama često naziva haračem, divljačkom otimačinom i nepravdom “prema onima koji su radili cijeli život”.
Pritom se ponavlja i tvrdnja da je Hrvatska jedina u Europskoj uniji koja mirovine podvrgava porezu pa čak i neki ekonomisti štetno guraju mirovine u nišu socijalne pomoći tvrdeći da se porez ne treba naplaćivati jer je riječ o čistom socijalnom transferu.
Ništa ne može biti netočnije od toga jer europske države naplaćuju porez, a mirovina nije socijalna pomoć, već prihod od generacijskog osiguranja temeljen na uplatama neoporezovanih doprinosa i godina rada.
Diljem Europe umirovljenicima se priznaju posebne olakšice, odbici, pragovi i povoljniji tretman, upravo onako kako se to već sada radi i u Hrvatskoj. Europski standard nije mirovina izvan poreznog sustava, već mirovina kao oporeziv dohodak uz zaštitu nižih primanja.
Hrvatska ima neoporezivi dio i posebnu povlasticu za umirovljenike
Hrvatska naplaćuje porez na dio mirovine koji prelazi 600 eura pri čemu se umirovljenicima odobrava i poseban “popust” pa se stopa umanjuje za 50 posto. Tako prikupljena sredstva koriste gradovi i općine za financiranje svojih infrastruktura i socijalnih usluga.
Njemačka mirovine oporezuju jer nisu socijalna pomoć
Njemačka mirovine oporezuje prema prijelaznom modelu koji ovisi o godini umirovljenja. Dio mirovine može biti neoporeziv, ali se oporezivi udio postupno povećava za nove generacije umirovljenika.
Za porezne obveznike u 2026. osnovni neoporezivi iznos iznosi 12.348 eura godišnje, a iznad toga primjenjuje se progresivno oporezivanje. Njemačka ne polazi od teze da je mirovina socijalna pomoć koju treba potpuno izuzeti iz poreznog sustava, nego od toga da je riječ o dohotku koji ima poseban porezni tretman.
Austrija naplaćuje porez i na mirovinske dodatke
U Austriji se mirovine u pravilu oporezuju kao dohodak, a porez se skida pri isplati mirovine. Propisan je neoporezivi prag od 13.541 eura godišnje, nakon čega se primjenjuju progresivne stope poreza na dohodak.
U poreznoj ljestvici slijede stope od 20, 30, 40, 48, 50 i 55 posto, pri čemu se najviša stopa odnosi na najviše dohotke. Za razliku od Hrvatske, u Austriji oporezuju i dodatne mirovinske isplate, uključujući 13. i 14. mirovinu.
Irska ima odbitke, ali porez se naplaćuje
Irska, u kojoj su sreću potražili brojni mladi Hrvati, također ne oslobađa sve mirovine poreza. Stariji porezni obveznici ondje imaju posebne pragove pa osoba starija od 65 godina ne mora platiti porez ako joj godišnji dohodak ne prelazi 18.000 eura. Iznad tog praga mirovinski i drugi dohodak ulaze u porezni sustav.
U Sloveniji postoji odbitak, ali i posebna olakšica
I u Sloveniji su mirovine oporezive, ali se niža primanja štite olakšicama. Za rezidente koji primaju redovitu mirovinu opća olakšica iznosi 5.551,93 eura godišnje, a postoji i posebna mirovinska olakšica od 13,5 posto iznosa mirovine. Od 1. ožujka 2026., ako je ZPIZ glavni isplatitelj, akontacija poreza počinje se odbijati tek od mirovina viših od 1.729 eura mjesečno.
Italija naplaćuje od 23 do 43 posto
Talijanski sustav mirovine tretira kao oporezivi dohodak kroz IRPEF, uz porezne odbitke i pravila koja ovise o visini prihoda. Za 2026. godinu talijanska Porezna uprava navodi tri osnovne stope: 23 posto do 28.000 eura oporezivog dohotka, 33 posto za dio dohotka između 28.000 i 50.000 eura te 43 posto iznad 50.000 eura.
U ovoj državi s izrazito starim stanovništvom i velikim pritiskom na javne financije nije prevladala logika da se mirovine u cijelosti izbace iz poreznog sustava.
Švedska ima različite stope za domaće i strane obveznike
Švedska, o kojoj se često govori kao o sinonimu socijalne sigurnosti, također ne smatra mirovine porezno nedodirljivima. Kod rezidenata se oporezivanje veže uz lokalni porez na dohodak koji se u 2026. u prosjeku kreće oko 32,38 posto, uz razlike među općinama.
Za nerezidente koji primaju švedsku mirovinu primjenjuje se poseban porez SINK, koji je od 1. siječnja 2026. smanjen s 25 na 22,5 posto, uz predviđeno daljnje smanjenje na 20 posto od 2027. godine.
OECD: Umirovljenici plaćaju manji porez u usporedbi s radnicima
Da se mirovine tretiraju kao dohodak i sukladno tomu oporezuju diljem Europe, potvrđuje i OECD. U svojem izvješću Pension at glance tako piše da mirovljenici u razvijenim zemljama u pravilu plaćaju manje poreza i doprinosa od radnika s istim dohotkom, ali to ne znači da su mirovine izuzete iz poreznog sustava.
Prema OECD-ovu pregledu, prosječna ukupna stopa poreza i doprinosa na umirovljenički dohodak na razini prosječne plaće iznosi oko 15 posto, što je oko 12 postotnih bodova manje nego kod radnika s istim dohotkom.
Želite li više ovakvog sadržaja? Ako već niste, dodajte MojeVrijeme.hr među Googleove preferirane izvore klikom na ovu poveznicu i označite kvačicom MojeVrijeme.hr.
