HDZ-ova većina protiv većih mirovina braniteljima-radnicima, Vlada šuti

HDZ-ova većina odbila je na sjednicama saborskog Odbora za zakonodavstvo i Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalnu politiku prijedloge zastupnika Možemo za povećanje mirovina braniteljima koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi i kasnije otišli u mirovinu ili će tek biti umirovljeni nakon radnog vijeka.

Izvijestio je o tome saborski zastupnik Damir Bakić nakon jutros održanih sjednica spomenutih odbora. Riječ je o prijedlozima izmjena zakona kojima bi se pokušala ispraviti razlika između branitelja koji su mirovine ostvarili prema posebnim braniteljskim propisima i onih koji su se nakon rata vratili na posao, nastavili raditi desetljećima i potom se umirovili prema općim pravilima.

Bakić tvrdi da se Vlada Andreja Plenkovića o prijedlozima Možemo uopće nije pismeno očitovala. Prema njegovim riječima, takav izostanak očitovanja nije uobičajen u saborskoj proceduri. “To je nezapamćeno u proteklih nekoliko mandata”, rekao je.

“Srami li se Vlada Andreja Plenkovića zapravo svojih stavova i mogućeg očitovanja te je li joj zapravo stalo da se to očitovanje o braniteljskim mirovinama ne pojavi u pisanom obliku”, pita Bakić.

Razlika među braniteljskim mirovinama je velika

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za travanj, braniteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji u prosjeku su iznosile 1.444,99 eura. Riječ je o 72.454 korisnika, s prosječnim stažem od 18 godina, 10 mjeseci i dva dana.

No, postoji i ta druga skupina branitelja-radnika. To su umirovljenici s braniteljskim stažem koji su nakon rata nastavili raditi i umirovili se prema općim propisima, a čije su mirovine određene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima. Njih je 68.561, a prosječna mirovina im iznosi 668,37 eura, iako imaju znatno dulji prosječni staž, gotovo 31 godinu.

Možemo predlaže povećanje polaznog faktora za izračun mirovine potonjim braniteljima s 1 na 1,25. Prema procjeni predlagatelja, to bi značilo rast njihovih mirovina za oko 20 posto. Jednostavna računica pokazuje da bi prosječna mirovina u toj skupini s 668,37 eura porasla na približno 802 eura, odnosno za oko 134 eura mjesečno. Ukupni godišnji fiskalni učinak predlagatelji procjenjuju na oko 120 milijuna eura.

Iako su prijedlozi danas odbijeni na odborima, o njima bi se sutra, u srijedu, trebalo raspravljati na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora.