HZMO podsjeća: Zaposlite se sezonski u poljoprivredi uz zadržavanje mirovine

Umirovljenici mogu obavljati privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi bez obustave isplate mirovine, podsjetio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Riječ je o poslovima u biljnoj proizvodnji, stočarstvu, ribarstvu te o poslovima u poljoprivredi koji se odnose na prodaju na malo izvan prodavaonica.

Takav rad dopušten je najdulje 90 dana tijekom kalendarske godine i ne mora biti u neprekinutom trajanju. Drugim riječima, umirovljenik ne mora raditi tri mjeseca zaredom, nego se radni dani mogu rasporediti prema potrebi poslodavca i sezoni, objašnjavaju iz HZMO-a.

Što se može raditi?

Prema pojašnjenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, privremeni i povremeni sezonski poslovi u bilinogojstvu obuhvaćaju, među ostalim, pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, rezidbu, plijevljenje, berbu, žetvu, sortiranje, pakiranje, utovar i istovar poljoprivrednih proizvoda ili repromaterijala.

U stočarstvu se takvim poslovima smatraju mužnja, striženje, čuvanje stada, premještanje košnica i vrcanje meda, sakupljanje i sortiranje jaja te čišćenje objekata između proizvodnih ciklusa. U ribarstvu se sezonski rad odnosi na gospodarski ribolov, uzgoj ribe i školjkaša te preradu ribe i drugih vodenih organizama.

Koji je postupak?

Poslodavac prije početka rada sklapa s korisnikom mirovine ugovor o sezonskom radu. Ugovor se sklapa za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu. Sezonski radnik za vrijeme rada mora imati ugovor kod sebe.

Sezonski radnik može biti nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja. Na takvim se poslovima ne mogu zaposliti, među ostalima, zaposlene i samozaposlene osobe koje su već obvezno osigurane po drugoj osnovi, maloljetne osobe, osobe kojima je utvrđena opća nesposobnost za rad te osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava.

Važna je i obveza nakon završetka rada. Istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, korisnik mirovine mora HZMO-u dostaviti podatak o sezonskom radu, kako bi se utvrdio staž osiguranja ostvaren po toj osnovi.

Kolika je plaća?

Za 2026. godinu najniži dnevni iznos neto plaće sezonskog radnika u poljoprivredi ne može biti niži od 21,26 eura, nakon obračuna i obustave poreza na dohodak. Odluka o tom iznosu objavljena je u Narodnim novinama i primjenjuje se od 1. siječnja 2026. godine.

Cijena jednog vrijednosnog kupona za sezonski rad u poljoprivredi za 2026. godinu iznosi 5,31 euro, dok cijena ugovora o sezonskom radu iznosi 0,40 eura. Vrijednosni kuponi i ugovori mogu se kupiti u poslovnicama Fine.

Plaća li se porez?

Primici ostvareni od privremenih i povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi smatraju se drugim dohotkom, a porez na dohodak plaća se po odbitku po stopi od 10 posto. Poslodavac je obvezan obračunati i uplatiti porez te podnijeti JOPPD obrazac za isplaćenu plaću i uplaćeni porez.