Stručnjakinja upozorava: Morat ćemo raditi duže, Hrvatska stari

Hrvatska je u travnju 2026. godine imala 260.661 korisnika takozvanih radničkih mirovina (ZOMO) koji pripadaju demografskoj skupini “80 i više” godina života.

U ukupnom broju promatranih mirovina to je 21,1 posto. Otprilike svaki peti korisnik radničke mirovine u Hrvatskoj imao je 80 ili više godina, a stvarni broj umirovljenika te dobi bio bi još veći kada bi se dodali njihovi vršnjaci koji mirovine primaju po posebnim propisima.

U dobnoj skupini od 80 do 84 godine bilo je 131.842 korisnika ZOMO mirovina. Od toga su 52.726 muškarci, a 79.116 žene. Još 128.819 korisnika imalo je 85 ili više godina. Razlika po spolu posebno je izražena u najstarijoj skupini. Među korisnicima od 85 i više godina bilo je 44.376 muškaraca i 84.443 žene, izračunali smo.

I ovi podaci dokazuju da se Hrvatska ubraja među zemlje s najstarijim stanovništvom u Europi i svijetu pa ne čudi da stručnjaci upozoravaju kako će starenje stanovništva u idućim desetljećima dodatno opteretiti mirovinski, zdravstveni i sustav socijalne skrbi.

Radit ćemo duže?

“Medijalna dob je 45,5 godina. To nam govori koliko je proces starenja u Hrvatskoj odmakao. Zbog starenja i iseljavanja nam se dogodio manjak na tržištu radne snage i počeli smo intenzivno uvoziti radnu snagu”, rekla je u programu javne televizije voditeljica Znanstvenog odjela za migracijska i demografska istraživanja u Institutu za istraživanje migracija Sanja Klempić Bogadi.

“Pitanje je koliko mirovinski sustav može ovako funkcionirati. Jasno je da će prije ili kasnije Hrvatska morati povećati dob odlaska u mirovinu. Opterećen je i zdravstveni sustav. Stariji ljudi trebaju puno veću skrb”, upozorila je.

Istaknula je da se Hrvatska mora pripremiti za rast broja osoba starijih od 80 godina: “Demografsko starenje je proces koji je nezaustavljiv. Kroz migracije ga nećemo moći zaustaviti. Sve je veći broj ljudi starijih od 80 godina. Oni najčešće imaju značajan broj kroničnih bolesti. Moramo se pripremiti za to da će država puno jače morati sudjelovati u skrbi za starije.”

“Smanjuje se veličina kućanstava, mijenja se tip obitelji, sve je manje djece, a velik broj iseljene djece ne može pružati svakodnevnu pomoć. Hrvatski javni sustav će se apsolutno morati reformirati”, poručila je Klempić Bogadi.