Imate klimu? Evo što ona doista čini vašem zdravlju, a što joj pogrešno pripisujemo

Klimatizacijski uređaji često se okrivljuju za prehlade, ukočen vrat, upalu sinusa, bolne zglobove pa čak i upalu pluća. Znanstvena istraživanja, međutim, pokazuju da pravilno korištena i održavana klima tijekom velikih vrućina donosi znatno više koristi nego štete.

Klima može spasiti život

Njezina najvažnija uloga nije stvaranje ugode, nego zaštita od pregrijavanja, dehidracije i toplinskog udara. Međunarodno istraživanje objavljeno 2020. godine u časopisu Environmental Health Perspectives, koje je obuhvatilo 311 gradova u Kanadi, Japanu, Južnoj Koreji, Španjolskoj i SAD-u, pokazalo je da je veća zastupljenost klimatizacijskih uređaja povezana s manjim rizikom smrti tijekom velikih vrućina.

Istraživanje objavljeno 2026. godine u časopisu JAMA Network Open pokazalo je i nižu smrtnost za ekstremno toplih dana u klimatiziranim domovima za starije nego u ustanovama bez klimatizacije.

Suhi zrak nadražuje oči i dišne putove

Najčešći problemi nisu posljedica hladnoće, nego suhog zraka i njegova stalnog strujanja. Klima uklanja vlagu iz prostora, a ako zrak izravno puše prema licu, može ubrzati isparavanje suznog filma te izazvati peckanje očiju, suhoću nosa i grla, kašalj ili osjećaj začepljenih sinusa. Posebno su osjetljive osobe sa suhim očima, alergijskim rinitisom, astmom i kroničnim bolestima dišnih putova.

Može li izazvati ukočen vrat?

Hladan zrak usmjeren prema vratu ili leđima može izazvati nelagodu, ukočenost i pojačati postojeću mišićnu bol. Nema, međutim, kvalitetnih dokaza da klima uzrokuje reumu, trajno oštećuje zglobove ili stvara bolest vratne kralježnice. Takve se tegobe uglavnom povlače nakon prestanka izravnog izlaganja.

Prehladu ne uzrokuje klima

Ni prehladu ne uzrokuje klimatizacijski uređaj, nego virus. Znanstveno je još sporno može li naglo hlađenje kod već zaražene osobe oslabiti lokalnu obranu sluznice i potaknuti pojavu simptoma, ali boravkom pod klimom ne može se stvoriti virusna infekcija. Zaraza se lakše širi među ljudima ako dugo borave u zatvorenom prostoru koji se ne provjetrava.

Hlađenje nije isto što i provjetravanje

Većina kućnih split-klima samo kruži zrakom koji je već u prostoriji. Ne dovodi svjež zrak niti uklanja ugljikov dioksid koji nastaje disanjem pa klimatizirana soba može biti ugodno hladna, ali svejedno zagušljiva. Povremeno otvaranje prozora potrebno je i kada uređaj radi cijeli dan.

Treba li strahovati od legionele?

Prljavi filtri i vlaga oko odvoda kondenzata mogu pogodovati nakupljanju prašine, plijesni i mikroorganizama koji se potom šire prostorom.

Legionarska bolest, koja se često spominje uz klimatizaciju, prvenstveno je povezana s kontaminiranim vodnim sustavima i rashladnim tornjevima velikih zgrada. Uobičajena kućna split-klima nije tipičan izvor legionele, ali filtre ipak treba redovito prati ili mijenjati, a uređaj servisirati ako curi, zaudara ili se u njemu vidi plijesan.

Pravilo o sedam stupnjeva nije medicinska granica

Često pravilo prema kojem razlika između vanjske i unutarnje temperature ne smije biti veća od pet ili sedam stupnjeva nema čvrstu medicinsku granicu. Ako je vani 40 stupnjeva, boravak na 27 stupnjeva može biti zdravstveno opravdan premda je razlika znatno veća.

Svjetska zdravstvena organizacija tijekom velikih vrućina preporučuje postavljanje klime na oko 27 stupnjeva uz uključeni ventilator, čime prostor djeluje hladnije uz manju potrošnju energije.

Kako klimu koristiti bez tegoba?

Klima će najmanje smetati ako ne puše izravno prema ljudima, ako se prostor povremeno provjetri te ako se filtri i odvodi redovito održavaju. Za starije osobe, srčane i plućne bolesnike te ljude koji se teže kreću, opasnost od pregrijanog stana mnogo je ozbiljnija od prolazne suhoće očiju ili ukočenosti koju može izazvati loše podešen uređaj.