Mirovina raste tri posto po djetetu: Pravo će dobiti 27.000 novih korisnica

Majkama koje odlaze u mirovinu od 1. siječnja 2026. godine za svako rođeno ili posvojeno dijete pri izračunu mirovine dodaje se 12 mjeseci staža. Vlada procjenjuje da će do kraja ove godine pravo na taj takozvani majčinski dodatak ostvariti oko 27.000 korisnica.

Podatak je naveden u Vladinu mišljenju o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2025. godinu. Pravobraniteljica je upozorila da rodni jaz u mirovinama i dalje postoji te da ženska mirovina još uvijek manje vrijedi od muške.

Podsjetimo, takozvani majčinski dodatak uveden je 2019. godine. Tada se majkama počelo priznavati šest mjeseci staža za svako dijete, a od početka ove godine to je razdoblje udvostručeno. Taj staž ne omogućuje raniji odlazak u mirovinu. Uračunava se samo pri određivanju njezina iznosa pa se majci mirovina računa kao da je radila godinu dulje za svako dijete.

Koliko je to novca?

Prema Vladinoj procjeni, jedno dijete donosi oko tri posto veću mirovinu. Za dvoje djece povećanje bi u prosjeku iznosilo oko šest posto, a za troje oko devet posto. Sam iznos ovisi o plaći, ukupnom stažu i ostalim čimbenicima koji ulaze u izračun.

Pojačana diskriminacija

Nažalost, ovo pravo ne primjenjuje se retroaktivno. Majkama koje su se umirovile od početka 2019. do kraja 2025. ostaje šest mjeseci dodanog staža po djetetu, dok one koje su mirovinu ostvarile prije 2019. godine nemaju to pravo.

Protiv takve diskriminacije glas je podigao i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH). “Ne možemo imati tri vrste majki. One koje će imati šest mjeseci, one koje će dobivati 12 mjeseci staža i one koje će dobiti nula staža, a sve ovisno o tome kada su se rodile i umirovile”, najavila je u ožujku predsjednica SUH-a Višnja Stanišić. Ona smatra da bi Vlad anovim zakonom trebala izjednačiti sve majke, bez retroaktivne isplate. “To se stvarno može ispraviti i borit ćemo se za to”, objasnila je.

Vlada u svojem mišljenju navodi da se rodni jaz u mirovinama u Hrvatskoj smanjio s 30,4 posto u 2020. na 19,3 posto u 2024. godini. Prosjek Europske unije tada je iznosio 24,5 posto.