Mirovina s 68, možda i 75: Mladi više ne vjeruju mirovinskim sustavima

Joel je u ranim dvadesetima, živi s roditeljima i radi u Londonu. Nakon nekoliko slabije plaćenih poslova dobio je prvi ozbiljniji inženjerski posao, ali dodatni novac ne planira trošiti na putovanja ili štednju za stan. Odlučio je više uplaćivati u mirovinski fond preko poslodavca jer ne vjeruje da će primati državnu mirovinu.

Kaže da mnogi njegovi vršnjaci razmišljaju slično. Odrastali su uz stalne naslove o starenju stanovništva, sve manjem udjelu radno aktivnih ljudi i pritisku na javne financije. Joel smatra da će upravo njegova generacija snositi posljedice takvih promjena.

Dob za mirovinu sve se više pomiče

Dob za državnu mirovinu u Ujedinjenom Kraljevstvu već se postupno povećava. Od travnja je počeo prijelaz sa 66 na 67 godina, koji bi trebao završiti do ožujka 2028. godine. U idućim desetljećima predviđeno je i podizanje na 68 godina, a neovisna revizija razmatra bi li se to moglo dogoditi ranije.

Connor, 27-godišnji voditelj u maloprodaji, kaže da se “cilj stalno pomiče”. Prema sadašnjim pravilima, državnu mirovinu mogao bi očekivati sa 68 godina, ali smatra da bi stvarna dob za umirovljenje za njegovu generaciju mogla biti bliža 75. godini.

Sve više umirovljenika, sve manje radnika

U Ujedinjenom Kraljevstvu danas je više od 13 milijuna ljudi u dobi za državnu mirovinu, odnosno 19 posto stanovništva. Do 2050. godine taj bi broj, čak i uz podizanje dobi za umirovljenje na 68 godina, mogao prijeći 15 milijuna, a do 2070-ih približiti se 17 milijuna. To znači više ljudi s pravom na državnu mirovinu i razmjerno manje radnika koji porezima financiraju sustav.

Istodobno, gotovo polovica radno sposobnih odraslih ne uplaćuje u privatnu mirovinsku štednju. Mnogi bi se zato u starosti mogli oslanjati samo na državnu mirovinu, iako je stopa relativnog siromaštva među umirovljenicima već sada 14 posto. Stručnjaci upozoravaju da bi gubitak povjerenja u državnu mirovinu neke mlade mogao gurnuti prema rizičnijim ulaganjima, pretjeranom odricanju ili potpunom odustajanju od štednje.

Sporno trostruko usklađivanje

Rasprava se vodi i o britanskom “trostrukom usklađivanju”, pravilu prema kojem državna mirovina raste u skladu s inflacijom, prosječnim plaćama ili najmanje 2,5 posto, ovisno o tome što je najpovoljnije. Resolution Foundation traži ukidanje tog pravila, dok Tony Blair Institute predlaže zamjenu državne mirovine novim fondom iz kojeg bi se dio sredstava mogao koristiti ranije, primjerice u slučaju gubitka posla ili čestih promjena zaposlenja.

Bivši ministar za mirovine Steve Webb protivi se takvim prijedlozima i smatra da bi to bio velik korak unatrag jer je prednost sadašnjeg britanskog sustava njegova jednostavnost. Vlada poručuje da ostaje pri “trostrukom usklađivanju” do kraja ovog parlamentarnog mandata, dok posebno povjerenstvo razmatra kako osigurati mirovine budućih umirovljenika.

Jedni ulažu sami, drugi odustaju od štednje

Neki mladi zato sve više gledaju prema privatnim fondovima, indeksnim fondovima ili kriptovalutama. Joel kaže da dio njegovih prijatelja razmišlja o izlasku iz mirovinskih fondova i samostalnom ulaganju, dok 23-godišnja Ashleigh iz Manchestera kaže da je prestala uplaćivati u mirovinu preko poslodavca jer joj je novac potreban sada. Radije bi štedjela za kuću, kaže, jer bi tada barem imala nešto konkretno.

Lauren iz Hulla razmišlja drukčije. Ne uplaćuje u mirovinu i kaže da bi novac radije koristila sada, dok može putovati i živjeti. Planira šest mjeseci pauze od posla, a BBC navodi da sve više mladih razmišlja o sličnim prekidima karijere, koje neki nazivaju mini mirovinama.

Najam u starosti kao novi rizik

Stručnjaci upozoravaju da bi se razlike među budućim umirovljenicima mogle dodatno produbiti. Dr. Suzy Morrissey iz Pensions Policy Institutea upozorava da će mnogi pripadnici generacije Z u starosti vjerojatno i dalje plaćati najam stana, što povećava rizik od siromaštva ako nemaju dovoljno vlastite mirovinske štednje. Kao prednost vidi automatsko uključivanje zaposlenih u mirovinske fondove, ali dodaje da minimalne uplate vjerojatno neće biti dovoljne za ugodnu starost.

Što je britanska državna mirovina?

Britanska državna mirovina dio je sustava nacionalnog osiguranja: pravo ovisi o godinama uplata ili priznatih razdoblja, ali iznos nije vezan uz visinu plaće kao u klasičnom Bismarckovu modelu. Riječ je o osnovnoj javnoj mirovini, bližoj Beveridgeovu modelu, koja treba osigurati temeljni prihod u starosti, dok se viši standard osigurava kroz radne i privatne mirovine.