Vijesti
Registar: Tko će sve uskoro dobiti pristup vašim podacima?
Od 2027. brojne institucije moći će pristupati podacima iz Središnjeg registra stanovništva, uključujući podatke o članovima kućanstva.
Od 1. siječnja 2027. počinje primjena pravilnika koji određuje tko će i u koje svrhe moći koristiti podatke iz Središnjeg registra stanovništva. Riječ je o državnoj evidenciji koja će objedinjavati velik broj podataka o građanima, njihovim adresama, statusu i članovima kućanstva.
Pristup neće biti otvoren svima niti će institucije moći podatke pregledavati bez razloga. Svako tijelo smjet će ih koristiti samo za poslove propisane zakonom i iz vlastite nadležnosti. Ipak, popis korisnika je dug, a velik dio podataka bit će dostupan u realnom vremenu, prema OIB-u građanina.
Među korisnicima će biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. HZMO će podatke koristiti pri priznavanju statusa osiguranika, ostvarivanju prava na mirovinu, doplatak za djecu i nacionalnu naknadu za starije osobe. Moći će provjeravati i podatke o članovima kućanstva.
Podatke će koristiti i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, primjerice pri provjeri prava na zdravstveno osiguranje, oslobođenje od participacije te ostvarivanje rodiljnih i roditeljskih potpora. Hrvatski zavod za zapošljavanje koristit će ih za vođenje evidencije nezaposlenih i neaktivnih osoba, kao i za poslove povezane s radnim dozvolama stranaca.
Gradovi, općine i županije moći će podatke provjeravati radi naplate lokalnih poreza, komunalnih naknada i drugih davanja. Koristit će ih i pri odlučivanju o socijalnim pravima, demografskim mjerama, vrtićima, školovanju, stipendijama i drugim lokalnim potporama.
Pristup će imati i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ponajprije radi utvrđivanja prava iz sustava socijalne skrbi. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih podatke će provjeravati pri dodjeli državnih stipendija i subvencioniranog studentskog smještaja.
Podatke će moći koristiti i policija, Državno odvjetništvo, Carinska uprava, Državni inspektorat i Ministarstvo obrane. Njihove ovlasti odnose se na kaznene i prekršajne postupke, inspekcijske nadzore, porezne i carinske postupke, zapošljavanje u obrambenom sustavu te druge poslove određene posebnim propisima.
Na popisu su i Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, Ministarstvo turizma i sporta, Državna geodetska uprava te Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka podatke će preuzimati za statističke potrebe.
Posebno je važno da će neka tijela moći dohvaćati podatke o članovima kućanstva. Ti podaci obuhvaćaju OIB, ime, prezime i adresu prijavljenih članova kućanstva. To će institucijama omogućiti bržu provjeru ispunjava li netko uvjete za određenu naknadu, potporu, oslobođenje ili drugo pravo.
Građani će moći dobiti i potvrdu o podacima koji su o njima upisani u Središnji registar stanovništva. Ako je neki podatak još u postupku provjere, na potvrdi će biti posebno označen kao “Podatak u provjeri”. Novi sustav trebao bi smanjiti potrebu da građani iste potvrde i podatke više puta dostavljaju različitim institucijama.
