UN priprema prvi globalni sporazum o pravima starijih, Hrvatska najavila zakon

Ujedinjeni narodi (UN) započeli su pregovore o prvom globalnom sporazumu koji bi trebao ojačati prava starijih osoba i njihovu zaštitu od diskriminacije, zanemarivanja i zlostavljanja.

Prvi krug razgovora održan je ovoga tjedna u Ženevi, a pokrenula ih je Argentina uz potporu Brazila, Slovenije, Filipina i Gambije. Pregovori su završeni u petak, a novi sastanak najavljen je za listopad. Nije poznato koliko bi cijeli postupak mogao trajati jer se međunarodni sporazumi takve vrste često usuglašavaju godinama.

„Naš cilj nije samo odgovoriti na potrebe sadašnjosti nego pripremiti sustav koji će moći odgovoriti i na potrebe budućnosti“, rekao je argentinski veleposlanik pri UN-u u Ženevi Carlos Mario Foradori. Prema projekcijama UN-a, broj ljudi starijih od 65 godina u sljedećih 50 godina udvostručit će se te će činiti petinu svjetskog stanovništva.

Iako postoje međunarodni sporazumi koji zabranjuju diskriminaciju na temelju rase, spola i drugih osobnih obilježja, ne postoji zasebna globalna konvencija koja bi štitila ljude od diskriminacije na temelju dobi. Organizacije za prava starijih upozoravaju da zbog toga brojni problemi ostaju nedovoljno prepoznati u zakonima i javnim politikama.

Kao primjere navode obvezne dobne granice za umirovljenje, ograničavanje sudjelovanja starijih u porotama i smanjenu dostupnost pojedinih pregleda za rano otkrivanje raka nakon određene dobi. Posebno upozoravaju na prikrivena zlostavljanja u domovima za starije, uključujući korištenje lijekova za sputavanje i kontroliranje ponašanja osoba s demencijom.

Pritisak za donošenje međunarodnog sporazuma ojačao je nakon pandemije bolesti COVID-19, tijekom koje je među umrlima bio izrazito visok udio starijih ljudi. Dodatno su ga potaknuli toplinski valovi u Europi, koji nerazmjerno pogađaju starije osobe i otkrivaju slabosti sustava zaštite u kriznim situacijama.

Hrvatska je istodobno najavila donošenje Zakona o zaštiti starijih osoba, kojim bi se njihova prava trebala urediti cjelovitije nego sada. Hoće li domaći zakon biti donesen prije međunarodne konvencije, ovisit će o brzini hrvatskog zakonodavnog postupka, dok se u Ženevi očekuju dugotrajni pregovori i otpor dijela država zbog mogućih novih obveza i troškova zdravstvene i socijalne skrbi. Više o hrvatskom zakonu pročitajte na ovoj poveznici.