Zaštita od žege bez gubitka uroda: Koju mrežu za zasjenu odabrati za vrt

Mreže za zasjenjivanje donedavno su se uglavnom povezivale s profesionalnim plastenicima i voćnjacima, no zbog sve češćih toplinskih valova postaju korisna oprema i u amaterskim vrtovima.

Njihova svrha nije stvoriti gustu hladovinu poput krova, nego ublažiti najjače Sunčevo zračenje kako bi povrće lakše nastavilo rasti, cvjetati i razvijati plodove.

Zašto su mreže sve potrebnije?

Kada temperatura lista previsoko poraste, biljka zatvara puči kako bi usporila gubitak vode. Time istodobno ograničava ulazak ugljikova dioksida potrebnog za fotosintezu pa rast slabi upravo u razdoblju kada bi rajčice, paprike i krastavci trebali stvarati urod. Umjereno zasjenjenje može sniziti toplinsko opterećenje i produljiti dio dana tijekom kojega biljka normalno funkcionira.

Mreža pritom ne štiti samo lišće. Rajčice i paprike izložene izravnom ljetnom suncu mogu dobiti svijetle, tvrde i udubljene ožegotine, nakon čega oštećeno tkivo lako počinje propadati. Agronomska istraživanja pokazuju da zasjenjivanje može smanjiti pojavu takvih oštećenja, pucanje plodova i udio povrća koje nakon berbe više nije upotrebljivo.

Mreža štiti i tlo od isušivanja

Korist se vidi i u tlu. Kada je manje izravnog zračenja, voda sporije isparava s površine, korijenova zona manje se zagrijava, a biljke nakon zalijevanja dulje ostaju opskrbljene vlagom. To ne znači da mreža može zamijeniti redovito zalijevanje i malčiranje, ali može ublažiti nagle oscilacije između natopljenog i potpuno isušenog tla.

Za većinu povrća dovoljno je 30 do 40 posto

Za većinu plodovitog povrća u hrvatskim vrtovima najkorisnije su mreže koje zaustavljaju približno 30 do 40 posto svjetlosti. Slabija zaštita prikladna je za kontinentalne vrtove i položaje koji nisu cijeli dan izloženi suncu, dok je 40 posto opravdano u Dalmaciji, uz južne i zapadne zidove te na mjestima koja se ljeti izrazito zagrijavaju.

Mreže sa 50 ili 60 posto zasjenjenja nisu bolji izbor samo zato što pružaju više hlada. Rajčica, paprika, patlidžan, lubenica i dinja trebaju obilje svjetlosti za cvatnju, oplodnju i sazrijevanje. Prejaka sjena može dovesti do izduženog rasta, sporijeg dozrijevanja, slabije obojenih plodova i manjeg uroda. Gušće mreže prikladnije su za salatu, blitvu, peršin, mlade presadnice ili kratkotrajnu zaštitu tijekom ekstremne žege.

Kako postaviti?

Mreža ne smije ležati na lišću jer se sama može zagrijati i prenositi toplinu na biljku. Postavlja se na čvrstu konstrukciju, barem 30 do 50 centimetara iznad vrhova povrća, dok bočne strane uglavnom trebaju ostati otvorene radi strujanja zraka. U mnogim je vrtovima dovoljno natkriti samo gornji dio ili dodati zaštitu sa zapadne strane, odakle dolazi najjače poslijepodnevno sunce.

Koliko traje i koliko košta?

Kvalitetna mreža od UV stabiliziranog polietilena može trajati više sezona, osobito ako se nakon ljeta skine, osuši i spremi te ne ostavlja izložena zimskim olujama i snijegu. Hrvatski ponuđači navode trajnost od desetak godina.

Cijena ovisi o gustoći i dimenzijama: rjeđa mreža s 30 do 50 posto zasjenjenja može se pronaći za oko 1,20 eura po dužnom metru role širine dva metra, dok gotove mreže stoje približno od 1,30 do 1,70 eura po četvornom metru. Za natkrivanje manjeg povrtnjaka najčešće je dovoljno izdvojiti pedesetak eura, ne računajući konstrukciju i pričvrsni materijal.