7 stvari o kojima snaha i svekrva moraju razgovarati prije nego nastane problem

Odnos svekrve i snahe jedan je od onih obiteljskih odnosa u kojima se nesporazumi mogu pojaviti i ondje gdje ih nitko nije namjeravao izazvati. Dodajte tome unuke, blagdane, obiteljska okupljanja i različita pravila u različitim kućama pa stvari lako mogu krenuti u krivom smjeru.

Zato je neke stvari najbolje razjasniti na vrijeme. Otvoren razgovor ne jamči da se nikada nećete posvađati, ali može spriječiti čitav niz sitnih zamjeranja koja se godinama talože.

1. Kako da vas snaha zove

Kad tek upoznate buduću snahu, ona možda neće odmah znati kako da vam se obraća. Najjednostavnije je to riješiti bez okolišanja: recite joj odgovara li vam da vas zove imenom ili biste radije nešto drugo. Ne preporučujemo oslovljavanje prezimenom, vojnim činom – na primjer “pukovnice” ili s “gospođo”.

Slično vrijedi i za ime kojim će vas zvati unuci. Djeca ponekad sama stvore svoje verzije riječi baka, nona, nana ili nekog drugog obiteljskog naziva, a upravo takvi nadimci često ostanu godinama. Važno je samo da se ništa ne nameće. Ono što je jednoj obitelji znak bliskosti, drugoj može djelovati neprirodno.

2. Prvi posjet novorođenčetu

Rođenje unučeta velik je događaj i razumljivo je da ga baka i djed žele što prije vidjeti. Ipak, prvi dani nakon poroda prvenstveno pripadaju roditeljima i bebi.

Najbolje je unaprijed pitati kada im odgovara posjet, a ne pretpostaviti da možete doći čim se majka i dijete vrate kući. Nekim roditeljima društvo odgovara odmah, dok drugi žele nekoliko dana ili tjedana mira.

Umjesto pitanja kada ćete moći držati bebu, često je korisnije pitati treba li donijeti ručak, otići u trgovinu ili pomoći oko nečega u kući.

I još jedna stvar koja prije desetak godina gotovo nije bila tema: nemojte automatski fotografirati bebu i objavljivati fotografije na Facebooku, Instagramu ili u obiteljskim grupama. Roditelji danas imaju vrlo različita pravila o tome gdje se fotografije njihove djece smiju pojavljivati. Pitajte prije objave.

3. Kratki i nenajavljeni posjeti

Bake i djedovi koji žive blizu imaju privilegij da mogu često viđati djecu i unuke. Ali upravo zbog blizine lako nastane navika nenajavljenih dolazaka. Dobro pravilo i dalje je vrlo jednostavno: prvo nazovite ili pošaljite poruku i pitajte odgovara li posjet.

Važna je razlika između „Dolazim za pola sata“ i „Odgovara li vam da dođem?“. U prvom slučaju zapravo ste najavili odluku, u drugom ste ostavili mogućnost da vam kažu da danas nije zgodno. I nemojte se automatski uvrijediti ako odgovor bude negativan. Odrasla djeca imaju svoj ritam, posao, obveze i potrebu za privatnošću.

Slično vrijedi i za ključ od njihova stana ili kuće. Ako ga imate zbog praktičnih razloga, to nije automatska dozvola da ulazite bez najave.

4. Gdje ćete spavati tijekom dužih posjeta

Mnogi parovi nemaju posebnu sobu za goste, a spavanje u dnevnom boravku nekoliko dana može biti naporno za sve, posebno ako u kući ima male djece.

Ako dolazite iz drugoga grada ili države, dobro je unaprijed razgovarati o tome gdje ćete boraviti. Ako vam djeca ponude da prespavate kod njih i svima to odgovara, nema problema. No ponekad je smještaj kod rodbine, prijatelja ili u apartmanu jednostavno ugodniji za obje strane.

To ne treba shvaćati kao odbijanje. Nakon cijeloga dana provedenog zajedno i gostima i domaćinima može dobro doći nekoliko sati vlastitog mira.

5. Blagdani

Božić, Uskrs, rođendani i druge obiteljske prigode među najčešćim su izvorima tihih obiteljskih sukoba. Posebno kada obje strane obitelji očekuju da će mladi par svaki važan blagdan provesti upravo s njima.

Zato se vrijedi dogovoriti unaprijed. Jedan blagdan može se provesti s jednom obitelji, sljedeći s drugom, dio dana kod jednih, dio kod drugih. A ponekad će sin i snaha odlučiti da žele ostati sami sa svojom djecom. I to je legitimna odluka.

Razgovarajte i o darovima za unuke. Roditelji možda imaju vlastita pravila o količini igračaka, slatkišima, elektronici ili vrijednosti darova. Baka i djed imaju pravo uživati u darivanju, ali nekoliko pitanja unaprijed može spriječiti neugodne situacije.

6. Pravila oko čuvanja unuka

Ovo je jedna od najvažnijih tema, bez obzira čuvate li unuke svakodnevno ili samo povremeno. Prije prvog ozbiljnijeg čuvanja trebalo bi znati osnovna pravila: što dijete smije jesti, kada ide spavati, koliko vremena smije provoditi pred ekranom, postoje li alergije, uzima li lijekove i što učiniti ako se razboli ili ozlijedi.

Roditelji trebaju prihvatiti da baka nije njihov zaposlenik, ali isto tako baka treba prihvatiti da roditelji određuju glavna pravila za svoje dijete.

Važno je razgovarati i o tome koliko često baka uopće želi čuvati unuke. Pomoć s unucima ne bi se trebala podrazumijevati samo zato što je netko u mirovini. Bake i djedovi imaju vlastite planove, obveze, zdravlje i društveni život.

Tu je i pitanje novca. Djeca su trošak, a redovito čuvanje može značiti kupovanje hrane, prijevoz, izlete ili druge izdatke. Nema ničega neugodnog u tome da se unaprijed dogovori tko će takve troškove snositi.

7. Novac i darovi

Bake i djedovi često žele razmaziti unuke. Roditelji, s druge strane, možda pokušavaju djecu naučiti da ne mogu dobiti sve što požele. Zato prije većih kupnji pitajte roditelje. Time ćete izbjeći duple igračke, stvari koje dijete ne treba ili darove koje roditelji iz nekog razloga ne žele.

Kod starije djece mogu se pojaviti i pitanja mobitela, računalnih igara, skupih tenisica ili novca „da roditelji ne znaju“. Upravo je ovo područje u kojem dobronamjerna baka lako može prijeći granicu i potkopati pravila koja roditelji pokušavaju uspostaviti.

Ako želite financijski pomagati unucima, razgovarajte s roditeljima. Možda će im biti draže da novac ide na štednju, obrazovanje ili neku veću buduću potrebu nego na još jednu igračku.

Granice ne moraju značiti hladan odnos. Upravo suprotno. Kada obje strane znaju što druga očekuje i što joj smeta, mnogo je lakše izgraditi odnos u kojem će se i snaha i svekrva osjećati poštovano.