Branitelj o dodatku na mirovinu: ‘Ako nas plaćaju po danu, onda smo plaćenici’

Većina branitelja koja je komentirala javnu raspravu o novom dodatku uz mirovinu nije zadovoljna Vladinim prijedlogom i misli da branitelji zaslužuju više. “Ako moj život vrijedi 3 eura dnevno, onda nek’ si uzmu taj novac”, kaže naš čitatelj Marko.

No, koliko bi zaista bilo dovoljno i može li se nečiji doprinos oslobođenju države mjeriti na taj način? Manji dio sudionika otvorene rasprave zato pita treba li država uopće uvoditi takvo povećanje i što branitelji licitiranjem o vrijednosti mjeseca provedenog u ratu govore o vlastitim motivima. Nepopularno je to mišljenje koje se rijetki usude izgovoriti, no posve je legitimno razmišljati i u tom smjeru.

Podsjetimo, Vlada je predložila dodatak od tri eura za svaki mjesec proveden u borbenom te 50 centi za mjesec proveden u neborbenom sektoru. Dio branitelja u javnom savjetovanju za skupinu dragovoljaca traži deset posto veće mirovine ili povećanje dodatka na pet eura za mjesec borbenog i jedan euro za mjesec neborbenog sektora.

Visina dodatka ne bi ovisila o radnom stažu, sadašnjem iznosu mirovine ni imovinskom stanju korisnika. Određivala bi se prema broju mjeseci provedenih u ratu i pripadnosti borbenom ili neborbenom sektoru.

„Što bismo drugo bili nego plaćenici?“

Milivoj Špika, predsjednik BUZ-a i dragovoljac Domovinskog rata od kolovoza 1990. godine, na našoj društvenoj mreži odbacuje plaćanje prema vremenu provedenom u ratu.

„Možda će se netko sada naljutiti na spominjanje riječi ‘plaćenici’, no kao dragovoljac Domovinskog rata od kolovoza 1990. godine pitam vas što bismo drugo bili nego plaćenici ako pristajemo da nas plaćaju po danu ratovanja. Nije li plaćanje po danu, tjednu ili mjesecu ratovanja svojstveno jedino plaćenicima?“, napisao je.

Špika kaže da bi oni koji su u Domovinskom ratu sudjelovali radi novca to trebali javno reći. Nakon toga bi ih se, predlaže, prema odgovarajućem cjeniku moglo isplatiti za sve dane, tjedne ili mjesece provedene u ratu i time završiti raspravu o novim isplatama.

„Država nam ništa ne duguje“

Ignac Valičević također smatra da država i građani braniteljima ništa ne duguju. Na našoj društvenoj mreži navodi da je dvaput ranjen, da uz ratni put ima 41 godinu radnog staža te da od države ništa nije tražio niti dobio.

„Ni država ni narod nam ne duguju ništa. Bila je dužnost i čast uključiti se u obranu. […] Koliko se sjećam, išli smo ratovati da obranimo zemlju i svojim potomcima osiguramo da žive u slobodi“, napisao je.

Valičević podsjeća da su 1991. godine pojedini branitelji sami kupovali puške, streljivo i ostalu opremu. Za automat je, kaže, platio 1.000 njemačkih maraka, kupio je i 500 metaka, a njih 25 držalo je tri kilometra crte. Smatra da se takvo ratovanje ne može mjeriti istim kriterijima kao sudjelovanje 1994. ili 1995. godine.

Prema njegovu mišljenju, ne postoji izračun koji bi mogao pošteno obuhvatiti razlike među ratnim putevima. Svaki iznos nekoga će ostaviti nezadovoljnim, a nova povećanja otvorit će nove zahtjeve.

„Po meni država nije trebala dati ništa, što bi bilo moralnije od trpanja svih 520.000 branitelja u isti koš i njihova izjednačavanja. […] Sad to ići naplaćivati naša je moralna sramota, a i sramota države. Mene osobno je sram“, poručio je.

Valičević kaže da bi mu nakon dvaju ranjavanja i 41 godine radnog staža bilo ponižavajuće tražiti još novca. Uvjeren je da 95 posto branitelja neće biti zadovoljno nijednim iznosom jer će se uvijek pojaviti pitanje zašto je netko drugi dobio više.

Dobrovoljački status

Dragovoljački status već se posebno vrednuje pri izračunu braniteljske mirovine. Pripadniku borbenog sektora osobni bod za starosnu ili prijevremenu mirovinu povećava se od 0,5 do 30 posto, ovisno o broju dana sudjelovanja u obrani, a dragovoljcu se na pripadajući postotak dodaje još deset postotnih bodova. Novi dodatak zato ne bi bio prvo zakonsko priznanje dragovoljačkog statusa.

Cijeli paket zakonskih izmjena obuhvatio bi 201.304 branitelja i članova njihovih obitelji, od ukupno 265.417 korisnika braniteljskih mirovina. Vlada je godišnji trošak procijenila na 88,5 milijuna eura, a primjena je predviđena od 1. siječnja 2027. godine.

„Još vam nije dosta?“

Da je dobrovoljački status već reguliran, podsjeća i Denis Bišćan navodeći da se taj status već uzima u obzir pri izračunu mirovine. Zahtjeve za novim povećanjima usporedio je s položajem ljudi koji su radili 35 ili 40 godina.

„U izračunu mirovine u startu vam se povećava koeficijent za dragovoljački status. Pola vas nema deset godina staža, a mislite da je šala odraditi 35 ili 40 godina, naročito kada dođu šezdesete? Još vam nije dosta?“, napisao je. Rado ćemo poslušati i vaša razmišljanja na ovu temu.