Godine studiranja treba priznati u mirovinski staž, Hrvatska zaostaje za Europom

Hrvatski građanin koji je redovito studirao neće zbog diplome dobiti ni dan mirovinskog staža. Problem je to na koji je prije nekoliko godina upozorio Sindikat umirovljenika Hrvatske, a zahtjev za uvođenjem redovitog studiranja u mirovinski staž postavila je i tadašnja koalicija Umirovljenici zajedno.

Naime, HZMO ne uvrštava godine studiranja u mirovinski staž. Ne postoji ni mogućnost retroaktivnog dokupa završenih godina studija kakvu poznaje niz članica Europske unije, a koji djelomično kompenzira ulaganje u obrazovanje i kasniji ulazak na tržište rada u odnosu na zaposlene sa srednjom i osnovnom školom.

Njemačka priznaje do osam godina

Njemačka školovanje i studiranje nakon navršene 17. godine priznaje kao takozvano uračunato razdoblje, ukupno do osam godina. Završetak fakulteta nije nužan, ali studij treba dokazati njemačkom mirovinskom osiguranju.

To razdoblje može pomoći pri ispunjavanju uvjeta od 35 godina staža, ali ne vrijedi jednako kao godine za koje su plaćeni doprinosi niti omogućuje najpovoljniji prijevremeni odlazak zbog dugog radnog vijeka. Za razdoblja školovanja i studiranja nakon 16. godine koja nisu priznata moguće je, u pravilu do navršene 45. godine, naknadno uplatiti dobrovoljne doprinose.

Poljska i Rumunjska

Poljska završeni visokoškolski studij priznaje kao nedoprinosno razdoblje. Godine fakulteta mogu pomoći pri utvrđivanju mirovinskog staža, ali sva nedoprinosna razdoblja zajedno smiju iznositi najviše trećinu dokazanih godina za koje su uplaćeni doprinosi.

Rumunjska također priznaje redoviti sveučilišni studij u službenom trajanju programa, pod uvjetom da je okrunjen diplomom. Te godine ipak se ne smatraju doprinosnim stažem potrebnim za prijevremenu mirovinu.

Češka, Slovačka i Mađarska

Slična prijelazna pravila postoje u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Češka studij završen prije 2010. godine može priznati kao zamjensko razdoblje osiguranja. Nakon navršene 18. godine priznaje se najviše prvih šest godina studiranja, u pravilu u opsegu od 80 posto, dok se studij nakon 2009. više automatski ne uračunava.

Slovačka po starijim propisima priznaje studij prije 2004. godine, a za novija razdoblja omogućuje naknadno plaćanje mirovinskih doprinosa. Mađarska automatski priznaje redoviti visokoškolski studij prije 1998. godine, dok se kasnije godine studiranja mogu dokupiti uplatom doprinosa.

Talijani mogu dokupiti cijeli studij

Italija ima poznati institut riscatto della laurea, kojim se završene godine fakulteta mogu pretvoriti u mirovinski staž. Dokupiti se može cijelo propisano trajanje završenog studija ili samo pojedina razdoblja, ali ne i godine provedene na fakultetu izvan propisanog roka.

Za razdoblja koja će se pri određivanju mirovine obračunavati prema doprinosnom sustavu moguće je zatražiti povoljniji dokup. Njegova se cijena računa prema nižoj propisanoj osnovici.

Francuska omogućuje do 12 tromjesečja

Francuska omogućuje dokup tromjesečja za godine visokog obrazovanja. Ukupno se može dokupiti najviše 12 tromjesečja, odnosno tri godine. To je maksimum u koji mogu ući godine studiranja, razdoblje u statusu vrhunskog sportaša ili godine obnašanja lokalnih dužnosti.

Osiguranik može izabrati hoće li dokup utjecati samo na stopu po kojoj se određuje mirovina ili i na ukupno trajanje osiguranja. Dokupljena tromjesečja ne uračunavaju se u doprinosni staž potreban za raniju mirovinu namijenjenu osobama koje su vrlo mlade počele raditi. Zahtjev za dokup mogu podnijeti osobe koje imaju najmanje 20, ali manje od 67 godina i još nisu zatražile mirovinu.

Austrija da, ali uz visoku cijenu dokupa

Austrija također dopušta dokup školskih i fakultetskih godina, ali uz vrlo visoku cijenu. Zahtjev se mora podnijeti prije datuma umirovljenja, a za sveučilišni studij može se dokupiti najviše 72 mjeseca.

Prema službenim vrijednostima za 2026. godinu, jedan mjesec dokupa stoji 1.580,04 eura pa bi godina studija stajala gotovo 19.000 eura. Dokup može povećati stanje na mirovinskom računu ili nadomjestiti mjesece koji nedostaju za stjecanje prava na mirovinu.

Belgijski dokup utječe samo na visinu mirovine

Belgija omogućuje dokup godina koje su dovele do stjecanja diplome, ali s ograničenim učinkom. Dokupljeni studij povećava iznos mirovine, no ne koristi se za raniji odlazak niti za popunjavanje minimalnog staža.

Grčka je izdašnija jer se godine studiranja uz uplatu mogu priznati i za stjecanje mirovinskog prava i za povećanje mirovine. Osiguranik u pravilu mora imati najmanje 3.600 dana, odnosno 12 godina obveznog ili dobrovoljnog osiguranja, a ukupno se po različitim osnovama može priznati najviše sedam fiktivnih godina.

U Bugarskoj osiguranik sam plaća

Bugarska dopušta dokup završenog visokog obrazovanja do službenog trajanja studijskog programa, uz uvjet da osiguranik sam uplati propisane doprinose.

Slovenija dopušta opći dokup, Hrvatska ni to

Slovenija je nekada imala poseban dokup završenog dodiplomskog i poslijediplomskog studija. Prema pravilima koja vrijede od 2026. godine, osiguranici mogu dokupiti do tri godine osigurateljskog razdoblja, ali studij više nema povlašten položaj.

Takav staž može koristiti za redovitu ili prijevremenu mirovinu, no ne smatra se stažem bez dokupa potrebnim za najpovoljnije rano umirovljenje. Prema službenom primjeru ZPIZ-a, osiguranik kojemu se doprinos računa prema najnižoj dopuštenoj osnovici u lipnju 2026. za jednu bi godinu platio 7.874,76 eura.

Cipar, Malta, Švedska…

Cipar dodjeljuje mirovinske kredite za redovito obrazovanje nakon 16. godine, dok Malta priznaje određeni broj mjeseci osobama koje su zbog školovanja imale prekid u uplati doprinosa. Švedska priznaje mirovinska prava samo za studiranje uz državnu studentsku potporu CSN, a ne za svako vrijeme provedeno na fakultetu. U Nizozemskoj i Danskoj student može stjecati godine za osnovnu državnu mirovinu na temelju prebivališta, ali to nije posebno priznanje studija.

Hrvatska prati Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju…

Hrvatska je uz Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju ostala u skupini država u kojima diploma sama po sebi ne donosi mirovinski staž.

Pet godina fakulteta tako ne ulazi ni u uvjet za mirovinu ni u izračun njezina iznosa, a građani ih ne mogu naknadno dokupiti čak ni kada im upravo ti mjeseci nedostaju za ispunjavanje mirovinskih uvjeta.