Što buši rupe u listovima pelargonije?

Što stoji iza velikih rupa na listovima pelargonije? Najčešće gusjenice. Upravo takav problem pokazuje fotografija zonalne pelargonije (Pelargonium zonale) koju nam je poslao čitatelj: dio lisnog tkiva potpuno je izgrizen, dok se na drugim mjestima vide površinska oštećenja.

Vrlo izgledan krivac je gama sovica (Autographa gamma), rašireni migratorni leptir čije su gusjenice izrazito proždrljive i hrane se na više od 175 biljnih vrsta. Među potvrđenim domaćinima je i Pelargonium zonale.

Mlade gusjenice najprije stružu, dok starije progrizaju cijelu plojku. Kod jačeg napada mogu pojesti gotovo sav list te ostaviti samo glavne žile ili peteljku. Upravo takvom načinu hranjenja odgovaraju i velike nepravilne rupe na fotografiranoj pelargoniji.

Potražite je noću

Gama sovicu nije uvijek lako uhvatiti na djelu. Ženka jaja polaže pojedinačno ili u manjim skupinama, uglavnom na naličje lista. Gusjenice se pretežno hrane noću, a danju često miruju priljubljene uz donju stranu lista.

Kad ih se uznemiri, mogu se jednostavno pustiti i pasti na tlo. Zato pelargonija s očitim novim rupama pri dnevnom pregledu može izgledati kao da na njoj nema nikakvog štetnika. Trag mogu biti svježe izgrizeni rubovi i sitan tamni izmet.

I veličina štete može se brzo mijenjati. Razvoj gusjenice ovisi o temperaturi, može trajati od približno dva tjedna u toplim uvjetima do više od mjesec dana pri nižim temperaturama. Gama sovica u pogodnoj klimi može razviti više generacija godišnje pa se nove gusjenice mogu pojavljivati tijekom velikog dijela vegetacijske sezone.

Pelargonijin plavac ostavlja drukčije tragove

Na pelargonijama u Hrvatskoj potvrđen je i pelargonijin plavac (Cacyreus marshalli), invazivni leptir podrijetlom iz južne Afrike. Hrvatski entomolozi zabilježili su njegove gusjenice i oštećenja i na zonalnoj pelargoniji. Za razliku od izrazito polifagne gama sovice, ovaj je štetnik usko vezan uz pelargonije i srodne biljke.

Razlikovanje je lakše ako se ne gledaju samo rupe. Gusjenice pelargonijina plavca hrane se mladim listovima i cvjetnim pupovima, oštećuju cvjetove, a mogu se ubušiti u mekane stabljike. Kukuljica se može skrivati pri bazi cvjetnih peteljki. Hrvatski znanstvenici odrasle leptire bilježili su od proljeća do kasne jeseni, najčešće tijekom ljeta. Ako uz izgrizene listove propadaju pupovi ili se na mladim izbojima vide tragovi ubušivanja, pelargonijin plavac postaje izgledniji uzročnik.

Za nekoliko biljaka kemija najčešće nije potrebna

Kod nekoliko pelargonija u loncima najkorisniji je temeljit pregled biljke, najbolje navečer. Treba pogledati naličje listova, pupove, vrhove izboja i područje oko cvjetnih peteljki te pronađene gusjenice ukloniti rukom. Ako je dio stabljike ili pup izbušen i propada, odstranjuje se cijeli zahvaćeni dio.

Redovitim pregledom mali se napad može zaustaviti prije nego što gusjenice stignu ogoliti veći dio biljke, bez tretiranja cijele pelargonije insekticidom. (rm)