Mirovina
Formula usklađivanja mirovina je dobra, ali od nje se očekuje previše
Hrvatska mirovine usklađuje dvaput godišnje i 85 posto težine daje povoljnijem pokazatelju. U europskoj usporedbi formula je dobra, ali ne može sama riješiti problem niskih mirovina.
Hrvatski umirovljenici nisu zadovoljni usklađivanjem mirovina. Prvenstveno jer očekuju rast ili povišicu, a ne samo usklađivanje s inflacijom i rastom plaća. Zato se nerijetko i čuje da formula sama po sebi nije dobra i da je treba mijenjati kako mirovine ne bi zaostajale za plaćama i troškovima života.
Iako primjedba sama po sebi u jednom dijelu ima smisla, usporedba s drugim europskim državama ipak pokazuje da problem hrvatskih mirovina nije toliko u samoj formuli usklađivanja koliko u njihovoj niskoj početnoj razini.
Naime, Hrvatska mirovine usklađuje polugodišnje prema kretanju potrošačkih cijena i bruto plaća. Od prošle godine 85 posto težine dobiva pokazatelj koji je za umirovljenike povoljniji, a 15 posto onaj koji je rastao sporije. Ako plaće rastu brže od cijena, formula se gotovo potpuno okreće plaćama; ako inflacija ubrza, veći ponder dobivaju cijene.
Dvaput godišnje, dok većina usklađuje jednom
Takva elastična formula nije uobičajena u Europi, kao ni učestalost samog usklađivanja. Većina uspoređenih država mirovine redovno usklađuje samo jednom godišnje. Hrvatska pak kroz polugodišnje cikluse u mirovine brže prenosi promjene prosjeka plaća i životnih troškova. Ipak, odgođena isplata zaostataka predstavlja problem u praćenju realnih vrijednosti.
| Država | Formula | Učestalost |
|---|---|---|
| Hrvatska | 85 % povoljnijeg + 15 % slabijeg pokazatelja, rasta plaće ili inflacije | 2× godišnje |
| Njemačka | Prvenstveno prema rastu plaća | 1× godišnje |
| Italija | Prema inflaciji, uz slabiju indeksaciju viših dijelova mirovine | 1× godišnje |
| Austrija | Uglavnom prema inflaciji | 1× godišnje |
| Slovenija | 50 % rasta plaće + 50 % inflacije | 1× godišnje |
| Velika Britanija | Najveće od rasta plaća, inflacije i 2,5 % | 1× godišnje |
| Francuska | Osnovna mirovina prema inflaciji bez duhana | 1× godišnje |
| Španjolska | Prema prosječnoj godišnjoj inflaciji | 1× godišnje |
| Poljska | Inflacija + najmanje 20 % realnog rasta plaća | 1× godišnje |
| Švedska | Prihodovna mirovina prati prihode, zajamčena cijene | 1× godišnje |
Njemačka prati plaće, Slovenija drži sredinu
Njemački sustav puno je čvršće vezan uz plaće. Od srpnja 2026. godine njemačke mirovine povećane su 4,24 posto, gotovo jednako relevantnom rastu plaća od 4,25 posto. Inflacija sama po sebi ondje ne određuje povećanje mirovina, a dodatnu zaštitu daje jamstvo da nominalna vrijednost mirovine ne može pasti.
Slovenija je Hrvatskoj možda najbliža za izravnu usporedbu. Od ove godine tamo vrijedi nova formula u kojoj rast plaća i inflacija nose po 50 posto težine. Redovno povećanje za 2026. godinu iznosilo je 4,2 posto, a naknadno je doneseno i izvanredno povećanje od jedan posto. Hrvatska formula je povoljnija kada se dva pokazatelja znatnije raziđu jer 85 posto težine daje onome koji raste brže.
Britanci uzimaju najpovoljniji pokazatelj
Velika Britanija ima još jači zaštitni mehanizam za osnovnu državnu mirovinu. Tamošnji triple lock svake godine uspoređuje rast plaća, inflaciju i zajamčenih 2,5 posto te primjenjuje najveću vrijednost. U travnju 2026. godine presudio je rast plaća od 4,8 posto.
Ovakvo će usklađivanje, po svemu sudeći, uskoro postati prošlost. Vlada ga je obećala zadržati tijekom ovog saziva parlamenta, no politički i pritisak stručnjaka za javne financije sve je veći zbog sve većeg troška za državni proračun. Tamošnji Institut fiskalnih znanosti procjenjuje da je godišnja potrošnja na državne mirovine zbog trostrukog osigurača oko 16 milijardi funti veća nego da su od 2010. rasle samo prema plaćama.
Italija unaprijed ugrađuje procijenjenu inflaciju
Italija mirovine usklađuje prema inflaciji, ali za početak godine može primijeniti privremenu stopu određenu prije nego što konačni podaci budu zaključeni, a razliku poslije poravnati.
Za 2026. godinu privremena stopa iznosi 1,4 posto. Niži dio mirovine dobiva punu indeksaciju, dok se viši dijelovi usklađuju sa 90 odnosno 75 posto tog indeksa. Talijanski sustav tako može dio očekivanog rasta cijena ugraditi ranije, dok Hrvatska čeka ostvarene podatke za prethodno polugodište.
Španjolska, Austrija, Francuska, Švedska…
Španjolska doprinosne mirovine veže uz prosječnu godišnju inflaciju, ali minimalne i nedoprinosne mirovine može povećavati znatno više. Nedoprinosne, odnosno socijalne mirovine namijenjene su osobama koje nisu ostvarile dovoljno staža i uplata doprinosa za redovnu mirovinu, uz propisane dohodovne i druge cenzuse.
Austrija također polazi od inflacije, uz mogućnost zakonskog ograničavanja povećanja viših mirovina, dok Francuska osnovne mirovine usklađuje prema inflaciji iz koje izbacuje duhanske proizvode. Poljska na inflaciju dodaje najmanje 20 posto realnog rasta plaća, a u Švedskoj prihodovna mirovina prati kretanje prihoda, dok zajamčena mirovina prati cijene.
Sve ovo pokazuje da u europskoj usporedbi hrvatska formula usklađivanja mirovina nije loša. Dapače, spada među povoljnije. Problem je što umirovljenici od usklađivanja često očekuju stvarni rast mirovina, a ono tome nije namijenjeno. Mehanizam usklađivanja prilično je kvalitetan, ali primjenjuje se na niske mirovine pa ni relativno povoljni postoci i učestalost primjene ne mogu sami riješiti temeljni problem.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
