Majčinski dodatak i veća mirovina: Zašto ne za sve majke?

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) zatražio je od ministra mirovinskog sustava Alena Ružića (HDZ) da se od 1. siječnja 2027. godine svim umirovljenim majkama i roditeljima prizna 12 mjeseci dodanog staža po djetetu, bez obzira na to kada su ostvarili pravo na mirovinu. Time bi se ukinula podjela koja postoji od uvođenja takozvanog majčinskog dodatka.

Majke koje su se umirovile do kraja 2018. u pravilu nemaju dodatak. Onima koje su mirovinu ostvarile od 1. siječnja 2019. priznavalo se šest mjeseci po djetetu, a 12 mjeseci priznaje se onima koje mirovinu ostvaruju prema novim pravilima od početka 2026. godine.

Dodani staž ne pomaže u ispunjavanju uvjeta za odlazak u mirovinu, ali ulazi u njezin obračun i povećava iznos koji se isplaćuje.

Hrelja je upozorio još 2018. godine

Podsjetimo, nekadašnji predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja 2018. godine podržao je mjeru, ali je još prije početka njezine primjene upozorio na žene koje ostaju izvan nje. „Imate one koje su otišle u mirovinu, a isto tako su majke jednog, dvoje ili više djece“, rekao je 2018. godine za HRT.

Tri godine kasnije pokušao je riješiti nastalu nepravdu. Kao saborski zastupnik HSU-a u ožujku 2021. godine predložio je da se korisnicima umirovljenima do kraja 2018. godine omogući ponovno određivanje mirovine uz šest mjeseci dodanog staža za svako dijete. Vlada Hreljin prijedlog nije prihvatila, navodeći da bi se time omogućilo neprihvatljivo retroaktivno djelovanje zakonskih odredbi.

“Pravo treba dati svim majkama”

Bivša predsjednica SUH-a Jasna Petrović 2023. godine od vladajućih je još jednom zatražila da prestanu dijeliti majke. „Nužno je ukinuti tu diskriminaciju. Svim ženama koje imaju ili su imale djecu, bilo da su ih rodile ili posvojile, treba osigurati pravo da im se retroaktivno prizna šest mjeseci staža po djetetu“, govorila je Petrović.

Imala je primjedbu i na sam naziv mjere. „Mi ne bismo htjeli da to bude nekakav ‘dodani staž’“, govorila je, smatrajući da bi se vrijeme priznato zbog majčinstva trebalo tretirati kao staž, a ne kao svojevrsni bonus. SUH je zatražio da pravo imaju i žene čija su djeca u međuvremenu umrla.

Petrović je poslije precizirala da izjednačavanje majki ne bi moralo staviti nemoguće financijske zahtjeve pred državu, budući da nije zatražena isplata razlike za prethodne godine. „Umirovljeničke udruge ne traže retroaktivnu isplatu, nego od trenutka kada se ostvare prava“, rekla je lani.

Šest mjeseci postalo je 12

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju povećao je dodani staž sa šest na 12 mjeseci po djetetu, ali, usprkos vrlo glasnim zahtjevima, pravo nije proširio na sve postojeće umirovljenice. Razlika koja je postojala od 2019. godine tako je postala još veća i umjesto postojeće dvije, umirovljenice su podijeljene u čak tri kategorije.

SUH je tijekom pripreme zakona predlagao prijelazno rješenje. Ako bi priznavanje 12 mjeseci svim umirovljenim majkama bilo prevelik trošak za državni proračun, starijim umirovljenicama bi se moglo isprva priznati barem šest mjeseci po djetetu, a poslije bi se to pravo izjednačilo.

Predstavnici države imali su drukčije argumente. Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak na sjednici Nacionalnog vijeća za starije osobe u ožujku 2025. godine upozorila je da su se generacije žena umirovljivale prema različitim propisima. Dio žena umirovljenih prije 1999. godine ostvario je mirovine prema povoljnijim pravilima pa bi naknadno dodavanje istog prava svima, prema tom tumačenju, moglo proizvesti nove nejednakosti.

HZMO: A što je s majkama koje su umrle?

Zamjenik ravnatelja HZMO-a Ivo Bulaja govorio je o administrativnim i financijskim problemima, ali je iznio i argument koji je izazvao reakciju umirovljeničkih predstavnika. Retroaktivno priznanje prava živim korisnicama, rekao je, „dovelo bi do diskriminacije svih onih koji su preminuli i nisu ostvarili to pravo“.

Iz SUH-a su mu odgovorili da bi prema takvoj logici svako poboljšanje mirovinskih prava diskriminiralo ljude koji su umrli prije njegova uvođenja. Poručili su da treba rješavati probleme živih, a ne mrtvih umirovljenika.

Vlada nema sluha za jednostavan zahtjev

SUH i dalje traži da se izmjenama ZOMO-a od 1. siječnja 2027. godine pravo na 12 mjeseci dodanog staža po rođenom ili posvojenom djetetu proširi na sve umirovljene žene i roditelje, bez obzira na datum kada su ostvarili mirovinu. „Ne možemo imati tri vrste majki“, kazala je u ožujku ove godine predsjednica SUH-a Višnja Stanišić.

Zahtjev dolazi osam godina nakon što je uveden prvi dodani staž i pet godina nakon što je Hreljin zakonski prijedlog za izjednačavanje odbijen. Izostanak bilo kakve reakcije s druge strane pokazuje da Vlada ne namjerava ispraviti nepravdu prema majkama.