Zdravlje
Vratnu kralježnicu snimili su triput u 20 godina: Što se prvo mijenja na MR-u?
Slabiji signal diska često je prvi nalaz na MR-u vratne kralježnice. Praćenje tijekom 20 godina pokazalo je koje promjene dolaze poslije i što nalazi govore o boli.
Nakon što su dvadeset godina snimali vratnu kralježnicu 131 osobe, znanstvenici s japanskog Sveučilišta Keio i suradničkih ustanova utvrdili su kojim se redom najčešće pojavljuju promjene na diskovima i okolnim strukturama.
Sudionici na početku istraživanja nisu imali klinički važne tegobe s vratnom kralježnicom, a rezultati su objavljeni u znanstvenoj publikaciji Scientific Reports.
Što se mijenja prvo?
Najraniji i najčešći nalaz bio je slabiji signal diska na MR-u, koji upućuje na promjene njegova sastava i sadržaja vode. Zabilježen je na 16,7 posto diskova snimljenih prije 30. godine života te na 98,3 posto onih snimljenih nakon 70. godine.
Na diskovima na kojima je slabiji signal bio prisutan tijekom cijelog praćenja rizik od kasnijeg izbočenja bio je oko pet puta veći nego na diskovima bez te promjene. Približno jednak porast rizika znanstvenici su zasebno utvrdili za pritisak na ovojnicu leđne moždine ili samu moždinu.
Izbočenje i pritisak najčešće su prvi put uočeni unutar istog desetogodišnjeg razdoblja pa se ne može tvrditi da jedno uvijek prethodi drugome. Nakon tih promjena češće su se pojavljivali suženje otvora kroz koji izlazi živac i suženje prostora između kralježaka.
A što je s boli?
Novo istraživanje pratilo je nalaze na snimkama, a nije utvrđivalo koja će osoba razviti bolove. U ranijem istraživanju šire skupine iz iste kohorte napredovanje većine promjena na MR-u nije bilo povezano s pojavom simptoma. Iznimka je bila povezanost između napredovanja suženja otvora za živac i boli u ruci.
Zato slabiji signal diska, iako čest prvi nalaz, sam po sebi ne govori hoće li nekoga boljeti vrat. Autori novog rada posebno izdvajaju diskove kod kojih su izbočenje ili pritisak trajno prisutni: na njima je kasnije češće nastajalo suženje otvora za živac.
Budući da je između snimanja prolazilo približno deset godina, znanstvenici ne mogu odrediti točan trenutak nastanka pojedine promjene. Snimke su tijekom praćenja nastajale i na različitim MR uređajima, što je moglo utjecati na njihovu usporedbu.
