Najniža i najviša mirovina: Koliko jamči država i gdje postavlja gornju granicu

Najniža mirovina osiguranicima jamči zakonom propisan iznos prema ostvarenom stažu kada bi im mirovina izračunata prema plaćama i doprinosima bila niža. Riječ je o solidarnoj i socijalnoj nadogradnji mirovine bez imovinskog i prihodovnog cenzusa pa je mogu ostvariti i osobe koje imaju nekretnine, štednju ili prihod od najma.

Kada se određuje najniža mirovina

Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), a izračunata mu je mirovina niža od zakonom propisane najniže mirovine, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) po službenoj dužnosti određuje najnižu mirovinu. Korisnik zbog toga ne mora podnositi poseban zahtjev.

Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 106 posto aktualne vrijednosti mirovine (AVM) koja vrijedi na dan određivanja mirovine. Na tako dobiveni iznos primjenjuju se polazni i mirovinski faktor pa konačna svota ne mora biti jednaka jednostavnom umnošku godina staža i vrijednosti za jednu godinu.

Koliko iznosi najniža mirovina

Od 1. srpnja 2026. godine najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 16,58 eura. Tako bi početni izračun za 30 godina staža iznosio 497,40 eura, a za 40 godina 663,20 eura, prije primjene odgovarajućeg polaznog i mirovinskog faktora.

Polaznim faktorom izražava se umanjenje ili povećanje mirovine zbog vremena odlaska u mirovinu. Njime se obračunava penalizacija kod prijevremenog umirovljenja, odnosno bonifikacija zbog kasnijeg odlaska u mirovinu. Mirovinski faktor ovisi o vrsti mirovine pa se razlikuje, primjerice, kod starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina.

Kako se računa najviša mirovina

Najvišom mirovinom zakonski se ograničava iznos koji bi osiguraniku pripao prema redovitom izračunu. Ona se ne određuje kao jedinstvena fiksna svota za sve korisnike, nego ovisi o stažu, vrsti mirovine, polaznom faktoru i aktualnoj vrijednosti mirovine.

Izračunava se tako da se ukupni mirovinski staž, iskazan u decimalnom obliku, pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom. Tako dobiveni osobni bodovi zatim se množe s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine.

Ako mirovina izračunata prema općim pravilima ZOMO-a prelazi iznos dobiven prema Zakonu o najvišoj mirovini, korisniku se određuje zakonski ograničena, odnosno najviša mirovina.

Posebna pravila za branitelje i dio saborskih zastupnika

Posebna pravila vrijede za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i pojedine bivše zastupnike u Hrvatskom saboru. Za njih je zakonska gornja granica postavljena na dvostruki iznos najviše mirovine za 40 godina mirovinskog staža.

Kod bivših saborskih zastupnika primjena pravila ovisi i o sazivu u kojem su obnašali dužnost. Zastupnicima iz šestog i ranijih saziva mirovina se ograničava prema posebnim odredbama, dok se na zastupnike sedmog saziva koji su dužnost obnašali u prvom mandatu primjenjuju opća pravila ZOMO-a, uz ograničenje od 3,8 vrijednosnih bodova po godini staža.