Za 40 godina staža Špika traži najmanje 1.000 eura mirovine. Za zaostajanje za plaćama proziva način usklađivanja uveden promjenama mirovinskog sustava 1999. godine.
Vlasnici apartmana, nekretnina i štednje također mogu primati najnižu mirovinu. Kako funkcioniraju europski cenzusi i što bi značili za Hrvatsku?
Najnižu mirovinu prima 284.996 korisnika bez međunarodnih ugovora. Sindikat predlaže socijalnu doplatu uz provjeru ukupnih prihoda kućanstva.
Najniža mirovina određuje se bez imovinskog i prihodovnog cenzusa. Najviša ovisi o stažu i faktorima obračuna, uz posebna pravila za dio korisnika.
Prijedlog ukidanja najnižih mirovina podijelio je umirovljenike. Jedni traže provjeru prihoda od apartmana, drugi brane ono što su stekli štednjom i odricanjem.
SUH predlaže zamjenu najniže mirovine socijalnom doplatom. Pravo na pomoć ovisilo bi o ukupnim prihodima kućanstva, uključujući prihode od najma.
Doprinosi radnika koji nisu i neće dočekati mirovinu već su isplaćeni sadašnjim umirovljenicima jer prvi mirovinski stup počiva na generacijskoj solidarnosti.
Najniža starosna mirovina za 40 godina staža iznosi 663,20 eura prije poreza. Iznosi za 30 do 45 godina staža ovise i o lokalnoj stopi poreza na...
Među korisnicima mirovina prema ZOMO-u, bez međunarodnih ugovora, njih 282.713 prima prosječno 131 euro više od iznosa ostvarenog stažem i plaćama.
Vanda Crnjac Pauković predlaže zamjenu najniže mirovine zaštitnim dodatkom iz proračuna, uz cenzus prihoda i imovine te bonus za dulji staž.
Vanda Crnjac Pauković objašnjava zašto različite stope usklađivanja mirovina nisu dobro rješenje i zašto najnižu mirovinu treba zamijeniti zaštitnim dodatkom.
Najnižu mirovinu bez međunarodnih ugovora prima 281.817 umirovljenika. Imovina se ne provjerava pa je mogu dobivati i oni kojima ta pomoć nije potrebna.
Višnja Stanišić kaže da je SUH predložio odvajanje zarađenih mirovina od socijale, ali ministar Alen Ružić izbjegava nastavak razgovora. U izradu Zakona o starijim osobama nije...
Višnja Fortuna predlaže razdvajanje mirovinskog i socijalnog sustava, uz dodatnu pomoć umirovljenicima bez drugih prihoda i imovine.
SUH traži dva godišnja dodatka, novu formulu usklađivanja, veći osobni odbitak, ukidanje penalizacije i dostupnije domove za starije.
Umirovljenici s duljim stažem ne moraju imati veću mirovinu. jednako važne su i plaće na koje su tijekom radnog vijeka uplaćivani doprinosi.
Prema jednostavnoj simulaciji, radnik na minimalcu za 35 godina uplati oko 80.325 eura doprinosa, što pokriva tek nešto više od 12 godina najniže mirovine.
Vanda Crnjac Pauković objašnjava zašto različite stope usklađivanja mirovina nisu dobro rješenje i zašto najnižu mirovinu treba zamijeniti zaštitnim dodatkom.
Broj korisnika najniže mirovine u deset godina porastao je za više od 111.000. Danas ih prima više od 330.000 ljudi, iako imaju gotovo 29 godina staža.