Stanišić: Umjesto najniže mirovine uvesti zaštitni dodatak

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) izvijestio je da se na 9. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe konačno raspravljalo o njegovim zahtjevima za poboljšanje materijalnog, društvenog i zdravstvenog položaja umirovljenika i starijih osoba. Na prethodne tri sjednice ti zahtjevi nisu bili tema rasprave.

Predsjednica SUH-a Višnja Stanišić upozorila je da bi u budućnosti trebalo razmotriti uvođenje zaštitnog dodatka na mirovine kojim bi se pomagalo umirovljenicima u stvarnoj potrebi. Prema njezinim riječima, institut najniže mirovine koriste i neke skupine umirovljenika kojima država pokriva razliku do najniže mirovine, iako su namjerno uplaćivali male doprinose, a istodobno gomilali bogatstvo, nekretnine i
zapravo im nije potrebna pomoć.

Stanišić je predložila ministru Alenu Ružiću izradu socijalne karte umirovljenika kako bi se točno utvrdilo kome je pomoć potrebna. Dio potrebnog novca osigurao bi se ukidanjem davanja onima kojima takva pomoć nije potrebna, priopćio je SUH.

Predstavnici Ministarstva odgovorili su da bi taj prijedlog u budućnosti mogli razmotriti. Podaci bi se mogli povlačiti iz Središnjeg registra stanovništva ili Porezne uprave, a o tome će se konzultirati i s Ministarstvom financija.

Podsjetimo, o tomu je nedavno za naš portal govorila i stručnjakinja za mirovinski sustav Vanda Crnjac Pauković, a što možete pročitati na ovoj poveznici. Tko sve prima i kako se računa najniža mirovina provjerite na ovoj poveznici.

“Nema novca za umirovljenike”

Prema izvješću SUH-a, to je bio gotovo jedini prijedlog oko kojeg nije bilo polemike. Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak redom je obrazlagala zašto se ostali zahtjevi Sindikata ne mogu ispuniti. Mogućnost budućeg poboljšanja formule usklađivanja nije potpuno isključila, ali je naglasila da će to ovisiti o mogućnostima državnog proračuna.

SUH je zatražio isplatu dvaju godišnjih dodataka tako da jedna godina mirovinskog staža vrijedi 80 posto aktualne vrijednosti mirovine. Čičak je kazala da bi to u prvoj godini primjene stajalo 461 milijun eura, a u drugoj godini gotovo milijardu eura.

Stanišić i glavni tajnik SUH-a Igor Knežević odgovorili su da su svjesni kako je riječ o financijski najzahtjevnijem prijedlogu, koji bi praktično značio jednu punu prosječnu 13. mirovinu podijeljenu na dva dijela. Istaknuli su da je takva mjera potrebna jer je odnos prosječne mirovine i prosječne plaće među najgorima u Europskoj uniji te iznosi tek 47 posto. Otvoreni su za dogovor o visini dodatka, ali inzistiraju na tome da se njegova visina ubuduće uređuje zakonom.

Čičak je odgovorila da za umirovljenike koji su radili 40 i više godina udio mirovine u plaći iznosi 60 posto. SUH je takav odgovor ocijenio zamjenom teza i selektivnim tumačenjem podataka.

Što točno traži Sinidikat umirovljenika Hrvatske?

1.

Krajem 2026. godine isplatiti godišnji dodatak na mirovine na način da jedna godina staža iznosi 80 posto AVM-a. Također, od 1. siječnja 2027. izmjenama ZOMO-a utvrditi da godišnji dodatak se isplaćuje dvaput godišnje, u srpnju i prosincu, i to po istom obrascu da jedna godina staža vrijedi 80 posto AVM-a.

2.

Hitno, a najkasnije od 1. siječnja 2027. godine, uvesti novi varijabilni model usklađivanja mirovina, tako da se usklađuju u stopostotnom iznosu prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena, s dodatnim socijalnim elementom – indeks od 120 posto na mirovine do 500 eura, a 110 posto na mirovine od 500 do 800 eura.

3.

Od 1. siječnja 2027. povećati osobni odbitak na mirovini na 1.500 eura.

4.

Od 1. siječnja 2027. u izmjenama ZOMO-a proširiti pravo od 12 mjeseci dodanog staža po rođenom ili posvojenom djetetu na sve umirovljene žene/roditelje, bez obzira kada su ostvarili pravo na mirovinu.

5.

Od 1. siječnja 2027. godine ukinuti penalizaciju zbog odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu, s napunjenih 65 godina starosti.

6.

Najkasnije do 1. siječnja 2027. godine donijeti Zakon kojim bi se zdravstvenim djelatnicima koji rade u državnim ustanovama zabranio rad u privatnim poliklinikama.

7.

Inzistirati na povećanju broja domova za umirovljenike, te domova s mogućnošću dnevnog boravka, ali i pristupačnijim cijenama koje umirovljenici mogu platiti.