Država doplaćuje 285.000 mirovina: Hoće li provjeravati automobile, stanove i prihode

Zakonom zaštićenu najnižu mirovinu u Hrvatskoj može primati i umirovljenik koji ima nekoliko nekretnina, znatnu štednju ili dodatno zarađuje. Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) zato predlaže ukidanje sadašnjeg sustava i uvođenje zaštitnog dodatka koji bi ovisio o prihodima korisnika.

Takva bi promjena nekima povećala primanja, dok bi drugi mogli izgubiti dio mirovine. Slična rješenja postoje u drugim europskim državama, ali se razlikuju prema tome koji prihodi i imovina ulaze u cenzus.

Naime, takozvana najniža mirovina sadrži socijalnu nadogradnju koju mnogi korisnici ne prepoznaju. Ako redoviti obračun prema plaćama i stažu daje 350 eura, a zakonska najniža mirovina iznosi 497,40 eura, korisnik zahvaljujući solidarnosti prima 147,40 eura više. Ta se razlika financira kroz solidarni mirovinski sustav koji se oslanja na doprinose zaposlenih i državni proračun. Visina najniže mirovine pritom ovisi o godinama staža, a ne o materijalnom položaju umirovljenika.

Najnižu mirovinu za rujan tako je primilo 284.996 korisnika bez međunarodnih ugovora, a prosječan iznos bio je 504,28 eura. Od srpnja se za godinu staža priznaje 16,58 eura, uz primjenu odgovarajućih mirovinskih faktora. Nema provjere prihoda ni imovine. Korisnik koji iznajmljuje stanove ostvaruje pravo na isti način kao i korisnik koji nema ništa osim mirovine. Kako su druge države riješile taj problem?

Austrija provjerava prihode

Austrija primjenjuje dodatak Ausgleichszulage, kojim se mirovina nadoplaćuje do propisanog praga ukupnih prihoda. Za samca u 2026. godini taj prag iznosi 1.308,39 eura mjesečno, a za par koji živi zajedno 2.064,12 eura. Samac s mirovinom od 800 eura i bez drugih priznatih prihoda može dobiti još 508,39 eura.

Međutim, prihod od rada, najma nekretnina i drugih izvora smanjuje doplatu. Sama vrijednost nekretnine nije predmet zasebnog imovinskog cenzusa. Austrija dodatak financira poreznim sredstvima, a isplaćuje ga 14 puta godišnje. Za dugogodišnje osiguranike postoje povoljniji pragovi i posebni bonusi.

I Španjolska ima prihodovni cenzus

Španjolska također doplaćuje mirovine do zakonskog minimuma. Za 2026. godišnji cenzus drugih prihoda iznosi 9.442 eura za korisnika bez uzdržavanog bračnog druga, odnosno 11.013 eura za korisnika s uzdržavanim bračnim drugom. U obzir ulaze prihodi od rada, kapitala, gospodarske djelatnosti i imovinski dobici. Prelazak granice može značiti gubitak prava na doplatu.

Njemačka ne haje za nekretnine, ali prihod provjerava

Njemačka je dodatak Grundrente namijenila ljudima koji su dugo radili za male plaće. Njegova visina ovisi o stažu i ranijim primanjima, ali se pri isplati provjeravaju i sadašnji prihodi umirovljenika. Samac s mjesečnim prihodom do 1.492 eura u 2026. godini može primati cijeli izračunati dodatak. Iznad te granice dodatak se postupno smanjuje.

Primjerice, ako ima pravo na 200 eura dodatka, a priznati mjesečni prihod iznosi 1.600 eura, dobit će samo 135,20 eura. Vrijednost nekretnina i štednje ne provjerava se zasebnim imovinskim cenzusom.

Francuska provjerava visinu mirovina, ali ne i ostale prihode

Francuska kod svojeg Minimum contributif jamči osnovnu mirovinu od 756,29 eura, odnosno do 903,93 eura bruto mjesečno za korisnike koji ispunjavaju uvjete staža i uplata doprinosa. Pritom zbroj osobnih mirovina iz svih sustava ne smije prijeći 1.444,89 eura bruto mjesečno, koliko od lipnja 2026. godine iznosi propisana granica za priznavanje dodatka. Ne provjeravaju se prihodi od najma ni vrijednost imovine kao kod socijalne pomoći.

Slovenija daje zajamčenu mirovinu za 40 godina staža

Slovenija ima zajamčenu mirovinu od 826,15 eura mjesečno, nakon redovitog i izvanrednog usklađivanja u 2026. godini. Pravo u pravilu ostvaruju korisnici s 40 godina odgovarajućeg mirovinskog staža. Za razliku od austrijskog modela, ne postoji prihodovni ni imovinski cenzus. Umirovljenik koji ispunjava uvjete može primati taj iznos bez obzira na druge prihode i vrijednost imovine.

Hrvatski model: što ako umirovljenik ima apartman ili 30.000 eura štednje?

SUH predlaže da se mirovina računa prema stažu i doprinosima, a da se razlika do socijalnog minimuma isplaćuje iz sustava socijalne skrbi. Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolažemo, Vlada RH spremna je razmotriti taj prijedlog. Sindikat je naveo primjer umirovljenika s 500 eura mirovine kojem bi, uz zamišljeni zaštitni prag od 800 eura i bez drugih prihoda, država doplatila još 300 eura.

No, kako bi mogao izgledati hrvatski prihodovni i imovinski cenzus? Zamislimo model u kojem bi samac imao pravo na doplatu do 800 eura mjesečno, a bračni par do 1.280 eura ukupnih mjesečnih prihoda. Za osobu s prihodima iznad tih granica doplate ne bi bilo.

Takav bi sustav mogao uzimati u obzir mirovine, plaće ostvarene radom uz mirovinu, najamnine, turistički najam, zakup zemljišta, dividende, kamate i druga primanja. Za sezonske prihode od apartmana bilo bi razumno računati godišnji iznos podijeljen na 12 mjeseci. Pritom bi zakon morao odrediti priznaju li se stvarni troškovi iznajmljivanja ili se računa cjelokupan prihod.

Jedan apartman mogao bi odnijeti cijelu doplatu

Uzmimo umirovljenika kojem mirovina prema doprinosima iznosi 400 eura, a danas zbog najniže mirovine prima 580 eura. Njegova sadašnja zakonska nadogradnja iznosi 180 eura.

Ako nema drugih prihoda, prema našem hipotetskom modelu s pragom od 800 eura dobivao bi još 400 eura, odnosno ukupno 800 eura mjesečno. Međutim, ako od turističkog apartmana ostvaruje 6.000 eura godišnjeg prihoda koji se u cijelosti priznaje u cenzus, to je dodatnih 500 eura mjesečno. S mirovinom bi imao ukupno 900 eura prihoda i ne bi dobio zaštitni dodatak. HZMO bi mu isplaćivao samo 400 eura mirovine, a ostalih 500 eura dolazilo bi od iznajmljivanja.

Takva bi osoba izgubila sadašnjih 180 eura socijalne nadogradnje. Njezini ukupni mjesečni prihodi, uključujući zaradu od apartmana, pali bi s 1.080 na 900 eura.

Bi li i naslijeđena kuća bila prepreka?

Još osjetljivije pitanje jest imovinski cenzus. U hipotetskom modelu stan ili kuća u kojoj umirovljenik stalno živi, uz jedan automobil, mogli bi biti izuzeti. No, dodatna nekretnina, vikendica, građevinsko zemljište, drugo i treće vozilo, vrijednosni papiri ili veća štednja mogli bi utjecati na pravo i kada ne donose redoviti prihod.

Primjerice, zakonodavac bi mogao odrediti da samac s više od 20.000 eura raspoložive financijske imovine ne može dobiti zaštitni dodatak. Umirovljenik s mirovinom od 400 eura i 30.000 eura štednje tada ne bi ostvario doplatu do 800 eura, iako od štednje možda prima samo nekoliko desetaka eura kamata mjesečno.

Slično bi se pitanje otvorilo za naslijeđenu kuću koja je prazna, zemljište koje se ne obrađuje ili drugi stan koji besplatno koristi član obitelji. Ako bi se računala samo primanja, ta imovina ne bi nužno utjecala na doplatu. Ako bi se provjeravala i vrijednost imovine, mogla bi postati razlog odbijanja zahtjeva.

Hrvatska već ima stroža pravila za socijalnu pomoć

Takav sustav ne bi bio potpuna novost. Kod nacionalne naknade za starije osobe Hrvatska već provjerava prihode kućanstva, a kod zajamčene minimalne naknade razmatra i mogućnost podmirivanja životnih potreba prodajom ili iznajmljivanjem druge nekretnine, korištenjem poslovnog prostora ili prodajom druge imovine. Postoje i ograničenja vezana uz vrijednost vozila, uz zakonske iznimke.

SUH zasad nije razradio bi li njegov zaštitni dodatak imao samo prihodovni cenzus ili i provjeru imovine. Nije poznato ni bi li se zbrajali svi prihodi kućanstva, kako bi se tretirala štednja, bi li se izuzela primanja zbog invaliditeta ni što bi se dogodilo s već priznatim najnižim mirovinama.

Prihvati li Vlada ovaj prijedlog, nova reforma mogla bi neke buduće dobrostojeće umirovljenike ostaviti bez socijalne nadogradnje mirovine, a taj bi se novac mogao usmjeriti prema onima koji stvarno žive od mizerne mirovine, osobito onima koji više nisu sposobni raditi i onima s kratkim stažem.

Središnji registar stanovništva, koji bi od 1. siječnja 2027. trebao biti u širokoj primjeni, olakšao bi taj posao. Posebno bi osjetljiva bila odluka o primjeni novih pravila na postojeće korisnike najniže mirovine, što bi moglo izazvati negodovanje desetaka tisuća umirovljenika.