Prosječna najniža mirovina iznosi 504 eura, Sindikat traži njezino ukidanje

Najnižu mirovinu za rujan, isplaćenu u listopadu, primilo je 284.996 korisnika bez međunarodnih ugovora, a prosječan netoiznos bio je 504,28 eura. Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) predlaže ukidanje tog instituta i uvođenje doplate koja bi ovisila o ukupnim prihodima kućanstva.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), korisnici najniže mirovine čine približno 30 posto od ukupno 943.999 korisnika mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Njihova prosječna mirovina doseže tek 32,7 posto prosječne netoplaće za kolovoz, koja je iznosila 1.543 eura.

Prosjek svih mirovina prema ZOMO-u, bez međunarodnih ugovora, iznosi 705,20 eura. Korisnici najniže mirovine tako u prosjeku primaju oko 201 euro manje.

Najniža mirovina nije jednaka za sve

Iznos od 504,28 eura statistički je prosjek, a ne zajamčena svota koju dobiva svaki korisnik. Najniža mirovina određuje se osiguraniku kojem bi mirovina izračunata prema stažu i ostvarenim plaćama bila niža od zakonom propisanog iznosa.

HZMO je određuje po službenoj dužnosti, bez posebnog zahtjeva. Njezina visina ovisi o godinama mirovinskog staža te polaznom i mirovinskom faktoru. Od srpnja vrijednost najniže mirovine za jednu godinu staža iznosi 16,58 eura pa početni izračun za 30 godina iznosi 497,40 eura, a za 40 godina 663,20 eura, prije primjene odgovarajućih faktora.

SUH bi pomoć vezao uz prihode kućanstva

Kako smo već ranije pisali, SUH predlaže da se mirovina računa isključivo prema stažu i uplaćenim doprinosima, dok bi se razlika do propisanog socijalnog praga nadoknađivala posebnom doplatom. „Značilo bi to da nema najniže mirovine”, objasnili su u Sindikatu.

SUH pritom upozorava da sadašnje pravo nije uvjetovano prihodima kućanstva pa ga mogu ostvariti i umirovljenici koji zarađuju iznajmljivanjem stanova ili apartmana. Prema njihovu prijedlogu, pri odlučivanju o doplati zbrajali bi se prihodi kućanstva.

Kao ilustraciju naveli su samca s mirovinom od 500 eura, bez drugih prihoda, kojem bi uz zamišljeni prag od 800 eura pripalo još 300 eura. Istovremeno, umirovljenici čija bi mirovina izračunata prema stažu i plaćama, uz prihod od iznajmljivanja nekretnina, prelazila prihodovni cenzus, ne bi imali pravo na socijalnu nadogradnju mirovine.

Predsjednica SUH-a Višnja Stanišić još je u srpnju predložila uvođenje zaštitnog dodatka i izradu socijalne karte umirovljenika. Prema tadašnjem izvješću Sindikata, predstavnici Ministarstva odgovorili su da bi prijedlog mogli razmotriti te da bi se o korištenju podataka konzultirali s Ministarstvom financija.

U listopadu je SUH aktualizirao ovu temu, no nije razjasnio kako bi se tretirala nekretnina u kojoj umirovljenik živi, bi li postojao i imovinski cenzus te kako bi se zaštitili postojeći korisnici kojima se mirovina već solidarno nadograđuje.