Litavci izlaze iz drugog stupa: oko 7.350 eura na račun, dio štednje za veću javnu mirovinu

Litavci koji su tijekom trećeg tromjesečja iskoristili prijelaznu mogućnost izlaska iz drugog mirovinskog stupa prosječno su na račun dobili oko 7.350 eura. Još približno 2.760 eura po osobi vraćeno je javnom sustavu, gdje se pretvara u pravo na veću buduću mirovinu.

Prema podacima tomašnje Udruge mirovinskih i investicijskih fondova, od srpnja do rujna prijelazni rok za izlazak iskoristilo je 47.800 ljudi. Isplaćeno im je 351,3 milijuna eura, dok je litavskom zavodu za socijalno osiguranje Sodra vraćen 132,1 milijun eura.

Osobi cijeli investicijski prinos, Sodri javne uplate

Pri izlasku se isplaćuju vlastite uplate i cijeli investicijski prinos, uključujući onaj ostvaren ulaganjem državnih i Sodrinih uplata. Dio koji je država uplaćivala kao poticaj vraćaju se Sodri i pretvaraju u dodatne mirovinske bodove. Prema litavskom Ministarstvu socijalne sigurnosti i rada, na isplatu u prijelaznom razdoblju ne plaća se porez na dohodak.

Sodra je 23. listopada objavila da osobe koje izlaze prosječno stječu 1,12 dodatnih bodova. Prema vrijednosti boda za 2026. godine, to odgovara povećanju mjesečne mirovine od približno 9,08 eura. Vrijednost bodova do umirovljenja mijenjat će se usklađivanjem.

Izlazak je omogućen do kraja iduće godine osobama koje su počele štedjeti do kraja 2025. godine i još nisu sklopile ugovor o isplati mirovine, neovisno o njihovoj dobi.

U Litvi dodatna uplata, u Hrvatskoj podjela doprinosa

Litva je drugi stup uvela 2004. godine. Ulazak je u početku bio dobrovoljan, a u privatne fondove preusmjeravao se dio doprinosa namijenjenih javnom mirovinskom sustavu. Poslije su uvedene dodatne osobne uplate i državni poticaji.

2019. godine prestalo je preusmjeravanje Sodrinih doprinosa. Dio osiguranika odmah je prešao na osobnu uplatu od tri posto bruto plaće uz državni poticaj od 1,5 posto prosječne plaće, dok su ostali do tih stopa dolazili postupno do 2023. godine.

Državni poticaj računa se prema prosječnoj plaći iz pretprošle godine i u 2026. iznosi 33,49 eura mjesečno. Radnik s bruto plaćom od 2.000 eura uplaćuje 60 eura, pa mu s državnim dodatkom u fond mjesečno odlazi 93,49 eura, prije rezultata ulaganja i naknada.

U Hrvatskoj se osiguranicima u oba stupa za mirovinsko osiguranje izdvaja ukupno 20 posto bruto plaće: 15 posto za prvi i pet posto za drugi stup. Uz bruto plaću od 2.000 eura to je 300 eura za prvi i 100 eura za drugi stup. Hrvatskih pet posto dio je ukupnog obveznog mirovinskog doprinosa, dok litavski radnik tri posto uplaćuje dodatno uz doprinose javnom sustavu.

Automatski ulazak ukinut, otvoren izlaz do kraja 2027.

Od 2019. godine određeni zaposleni mlađi od 40 godina automatski su uključivani u litavski drugi stup uz mogućnost odbijanja. Onima koji bi odbili, postupak uključivanja se ponavljao svake tri godine. Od 2026. godine pristupanje zahtijeva aktivan izbor i potpisivanje ugovora. Vlada je promjene obrazložila slobodom izbora i povećanjem povjerenja u sustav.

Reformi je prethodila odluka Ustavnog suda iz ožujka 2024. godine prema kojoj zakon mora omogućiti prekid štednje zbog važnih razloga. Sud je tražio iznimke za posebno teške životne okolnosti, dok je dvogodišnja mogućnost izlaska za sve obuhvaćene sudionike bila šira politička odluka.

Fondovi dugoročno rasli, izlazak nije dokaz neisplativosti

Podaci ne podupiru opću tvrdnju da je litavski drugi stup bio neisplativ. Prema središnjoj banci, od 2004. do kraja 2024. godine prosječan godišnji rast vrijednosti udjela iznosio je 5,7 posto, iznad prosječne inflacije. Bilo je i velikih padova: tijekom 2022. godine ponderirani pad vrijednosti udjela iznosio je 13,8 posto. Rezultat pojedinca ovisi o fondu, razdoblju i dinamici uplata.

U Hrvatskoj se izbor između mirovine samo iz prvog stupa i kombinirane mirovine donosi pri umirovljenju. Tko odabere samo prvi stup, cjelokupnu štednju prenosi u državni proračun, a HZMO mu određuje mirovinu kao da je cijelo vrijeme bio osiguran samo u prvom stupu.

Jednokratnu isplatu do 20 posto mogu dobiti oni koji odaberu oba stupa, pod uvjetom da im je osnovna mirovina iz prvog stupa veća od najniže mirovine. Nakon te isplate trajno primaju manju mirovinu iz drugog stupa.