Fortuna: Mirovina isključivo prema uplatama i stažu, počeli smo razgovore

Socijalni dio mirovine trebalo bi odvojiti od dijela zarađenog godinama rada i uplatama u mirovinski sustav, smatra i predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske (MUH) i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Višnja Fortuna.

Najnižu mirovinu prima više od 330.000 ljudi

Time je nastavljena rasprava koju je na našem portalu MojeVrijeme.HR otvorila stručnjakinja za mirovinske sustave Vanda Crnjac Pauković, predloživši ukidanje instituta najniže mirovine koju trenutno prima više od 330.000 umirovljenika i uvođenje zaštitnog dodatka za siromašne.

Podsjećamo, Crnjac Pauković upozorila je da se zakonom zajamčena najniža mirovina određuje i dodjeljuje bez provjere drugih prihoda i imovine. Zato je mogu primati i imućni ljudi koji su uplaćivali minimalne doprinose, pri čemu se taj oblik nepotrebne solidarnosti financira doprinosima sadašnjih radnika, a na štetu drugih umirovljenika.

Zaštitni dodatak samo za one kojima je potreban

Umjesto toga predložila je zaštitni dodatak koji bi se financirao iz državnog proračuna i dodjeljivao uz prihodovni i imovinski cenzus, dok bi se mirovine određivale isključivo na temelju staža i doprinosa.

I Fortuna je u programu javne televizije iznijela sličan prijedlog, naglasivši da mirovinski sustav mora zadržati vezu između godina staža, uplaćenih doprinosa i visine mirovine. Prema podacima koje je navela, oko 500.000 umirovljenika prima manje od 500 eura, dok prosječna mirovina iznosi 728,45 eura.

“I oni s apartmanima primili su jednokratne dodatke”

Dosadašnji jednokratni dodaci, poznati kao energetski ili inflacijski, uglavnom su se dodjeljivali prema visini mirovine. Država pritom nije provjeravala ima li korisnik nekretnine, prihode od najma ili drugu imovinu iz koje može financirati život.

„Imate umirovljenike s apartmanima na moru i 15 godina radnog staža koji su dobili iste dodatke kao netko tko je odradio 41 godinu radnog staža i ima najnižu mirovinu. Mirovinski sustav na taj način osakaćujemo, posebno na štetu onih koji su odradili puni radni staž i uplaćivali doprinose”, rekla je.

Kada govori o mjesečnom dodatku osobama s niskim mirovinama, Fortuna zapravo opisuje model sličan zaštitnom dodatku koji je predložila Crnjac Pauković. Do iznosa potrebnog za život ne bi se dolazilo automatskim povećavanjem mirovine bez cenzusa, nego socijalnim davanjem namijenjenim ljudima bez drugih prihoda i vrjednije imovine.

„Ako netko stvarno ima samo 300 eura mirovine, treba vidjeti i kakvu imovinu ima. Oni koji nemaju imovine trebali bi dobivati mjesečni dodatak potreban za život, ali kroz socijalnu skrb, a nikako kroz mirovinu. O tome se tek počinje razgovarati, ali sigurno nitko ne želi da netko ostane bez pomoći”, naglasila je Fortuna u razgovoru s novinarkom Anitom Hrstić.

Razgovori počeli u Nacionalnom vijeću

Fortuna je potvrdila da se o razdvajanju mirovinskog i socijalnog sustava razgovaralo u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe. Provedba takvog modela zahtijevala bi povezivanje podataka mirovinskog, poreznog i socijalnog sustava.

„U Nacionalnom vijeću dobre volje ima. Što se tiče Vlade, ne mogu tvrditi, ali nema razloga da se ne sjedne i ne razgovara jer nikoga nećemo oštetiti. Samo ćemo napraviti razliku između mirovinskog i socijalnog sustava”, zaključila je Fortuna.

Dodajmo da Crnjac Pauković kao mogući uzor navodi Austriju, u kojoj se zaštitni dodatak uz mirovinu određuje prema troškovima osnovnih potreba te uz provjeru prihoda i imovine kućanstva. Njezinu cjelovitu analizu možete pronaći na ovoj poveznici. Kako se trenutačno određuje socijalno nadograđena najniža mirovina pročitajte u našem mirovinskom vodiču.