Mirovina
Sud EU-a: Prisilno umirovljenje sa 65 godina može biti zakonito, ali postoje uvjeti
Sud EU-a presudio je da prisilno umirovljenje sa 65 godina može biti zakonito. Važni su opravdanost dobne granice, posebnosti službe i iznos mirovine.
Obvezno umirovljenje diplomata sa 65 godina života i 35 godina službe ne mora predstavljati nezakonitu dobnu diskriminaciju. Presudio je tako Sud Europske unije 22. listopada. Takvo pravilo može biti dopušteno ako služi opravdanom cilju politike zapošljavanja te je primjereno i nužno za njegovo ostvarenje.
Spor je pokrenuo grčki diplomat kojemu je radni odnos prestao krajem 2017. godine, nakon što je navršio 65 godina života i ostvario 35 godina službe. Smatrao je da je diskriminiran jer drugi državni službenici mogu raditi do 67. godine. Tvrdio je i da je zbog ranijeg umirovljenja izgubio mogućnost ostvarivanja veće mirovine.
Zapošljavanje mladih opravdan je cilj
Grčka vlada pravilo je opravdavala potrebom za generacijskom obnovom diplomatske službe, zapošljavanjem mlađih diplomata i održavanjem uravnotežene dobne strukture zaposlenih.
Sud EU-a ocijenio je da su to legitimni ciljevi politike zapošljavanja te da obvezno umirovljenje sa 65 godina načelno može biti primjeren način njihova ostvarivanja. Pritom je uzeo u obzir posebnosti diplomatske službe u kojoj je broj radnih mjesta ograničen.
Sud je utvrdio da postoji različito postupanje na temelju dobi u odnosu na mlađe diplomate koji nastavljaju raditi. Međutim, razlike u odnosu na diplomate koji još nemaju 35 godina službe i druge državne službenike proizlaze iz trajanja službe ili vrste poslova, a ne iz same dobi.
Važan je i iznos mirovine
Pri ocjeni opravdanosti obveznog umirovljenja treba uzeti u obzir i položaj starijih radnika, njihove mogućnosti nastavka profesionalnog života te posljedice prestanka zaposlenja. Sud je posebno upozorio na ranjivost starijih diplomata zbog njihovih godina i posebnosti diplomatske karijere.
Važan je i iznos mirovine. Obvezno umirovljenje ne mora nerazmjerno povrijediti prava zaposlenika ako nakon prestanka službe ostvaruju mirovinu čiji iznos nije nerazumno nizak.
Grčki propisi omogućuju diplomatima koji sa 65 godina još nemaju 35 godina službe da nastave raditi do ispunjenja tog uvjeta, ali najdulje do 67. godine. Veleposlanicima se zbog posebnih zahtjeva službe rad može produljiti do dvije godine nakon 35 godina službe, također najdulje do 67. godine.
Sud EU-a nije konačno odlučio je li konkretno grčko pravilo opravdano. To mora utvrditi grčki sud, koji treba provjeriti ostvaruje li se cilj generacijske obnove dosljedno i sustavno te je li obvezno umirovljenje nužno s obzirom na okolnosti diplomatske službe i položaj zaposlenika.
