Svi kažu da peru ruke nakon zahoda, ali promatranje otkriva drukčiju sliku

Na pitanje peru li ruke nakon zahoda gotovo svi će odgovoriti potvrdno. No između odgovora u anketi i onoga što se doista dogodi pred umivaonikom može biti velika razlika.

U hrvatskom istraživanju higijenskih navika čak 97,2 posto ispitanika izjavilo je da nakon zahoda pere ruke. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu izvještaj je objavila 2025. godine, a telefonsko anketiranje 1.004 osobe provedeno je u lipnju i srpnju 2022. godine.

Sudjelovale su osobe najčešće zadužene za pripremu hrane u kućanstvu, među kojima su žene činile 80,7 posto. Ipak, treba imati na umu da anketa bilježi ono što ljudi kažu da rade, ali ne provjerava peru li ruke svaki put, koriste li sapun i koliko pranje traje.

Pred umivaonikom druga priča

Znanstvenici sa Sveučilišta Michigan State odlučili su zato ljude promatrati. U istraživanju objavljenom 2013. u časopisu Journal of Environmental Health pratili su ponašanje 3.749 osoba u javnim zahodima u sveučilišnom gradu.

Šokantno, ruke uopće nije opralo 10,3 posto promatranih, a još 22,8 posto samo ih je smočilo vodom, bez sapuna. Sapun je upotrijebilo 66,9 posto. Razlike među spolovima bile su velike: koristilo ga je 77,9 posto žena i tek 50,3 posto muškaraca. Ukratko, otprilike svaki treći korisnik zahoda otišao je bez pranja ruku sapunom.

Ni posezanje za sapunom nije značilo temeljito pranje. Samo 5,3 posto promatranih pralo je ruke najmanje 15 sekundi, iako su znanstvenici u trajanje uračunali i trljanje i ispiranje. Taj se nalaz često prepričava kao podatak da „samo pet posto ljudi pere ruke”, no odnosio se na trajanje pranja. Kratko močenje ruku nije isto što i pranje sapunom

Upravo na tu svakodnevnu naviku danas, 15. listopada, podsjeća Svjetski dan pranja ruku. Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” u svojoj objavi poziva građane da postanu „heroji pranja ruku” te naglašava da sapun i voda štite i osobu koja pere ruke i ljude s kojima dolazi u kontakt. Riječ je o jednoj od najjednostavnijih mjera sprječavanja širenja zaraznih bolesti, ali ona djeluje samo kada je doista provodimo.

Navika koja je spašavala rodilje

Koliko higijena ruku može promijeniti medicinu pokazao je liječnik Ignaz Semmelweis još 1847. godine u Beču. Liječnici i studenti tada su nakon obdukcija odlazili pregledavati rodilje, prenoseći na rukama uzročnike smrtonosnih infekcija.

Semmelweis je uveo obvezno čišćenje ruku otopinom klornog vapna, nakon čega je smrtnost rodilja naglo pala. Taj je postupak prethodio općem prihvaćanju znanja o mikroorganizmima kao uzročnicima bolesti, a postao je jednom od prekretnica u prevenciji infekcija. Liječničke ruke, koje su trebale pomagati, mogle su biti i izvor zaraze.

Nepranje ruku i danas doslovno može stajati života. Prema smjernicama WHO-a, odgovarajućom higijenom ruku moglo bi se spriječiti oko 740.000 smrti godišnje. WHO navodi da higijena ruku smanjuje pojavu proljevnih bolesti za oko 30 posto, a akutnih respiratornih infekcija za oko 17 posto. Ipak, globalni problem ne može se svesti samo na nemar: u svijetu je 2024. godine 1,7 milijardi ljudi u domu bilo bez osnovnih uvjeta za higijenu ruku, odnosno mjesta za pranje s vodom i sapunom.

Od zahoda do hrane i tuđih ruku

Put zaraze može biti vrlo kratak. Uzročnici iz ljudskog ili životinjskog izmeta mogu dospjeti na ruke nakon korištenja zahoda ili mijenjanja pelena, a zatim na hranu, predmete i druge ljude. Među njima su norovirus, salmonela i pojedini sojevi bakterije Escherichia coli. Mikroorganizmi se mogu prenijeti i dodirivanjem očiju, nosa ili usta neopranim rukama. Vidljiva prljavština zato nije pouzdan pokazatelj treba li ruke oprati: uzročnike bolesti ne moramo vidjeti da bismo ih prenijeli.

Kako i kada prati ruke?

Zavod „Dr. Andrija Štampar” preporučuje pranje nakon zahoda, prije i nakon pripreme hrane i jela, nakon puhanja nosa, kašljanja ili kihanja te nakon javnog prijevoza i dodirivanja zajedničkih površina.

Ruke treba namočiti, nanijeti sapun i najmanje 20 sekundi trljati sve površine, uključujući nadlanice, prostor između prstiju i područje ispod noktiju pa ih isprati i osušiti.

Kada sapun i voda nisu dostupni, privremeno može poslužiti sredstvo s najmanje 60 posto alkohola. No ono ne djeluje jednako na sve uzročnike, osobito kada su ruke vidljivo prljave ili masne. Dezinficijensi, primjerice, slabije uklanjaju norovirus, čestog uzročnika povraćanja i proljeva. Nakon zahoda zato prednost imaju sapun i voda.