U kojem fondu štedite za mirovinu: Razlika između A, B i C može biti značajna

U drugi mirovinski stup svakoga mjeseca odlazi pet posto vaše bruto plaće, ali taj novac ne ulaže se jednako za sve osiguranike. Fondovi kategorija A, B i C razlikuju se prema riziku, mogućem prinosu i udjelu imovine koji smiju ulagati u dionice.

Veći rizik nije nužno lošiji izbor. Osiguranik kojemu su do mirovine ostala desetljeća ima više vremena za oporavak štednje nakon mogućih tržišnih padova, dok je osobi pred mirovinom važnije sačuvati već prikupljeni kapital.

Fond nije isto što i kategorija

U Hrvatskoj postoje četiri društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima: AZ, Erste Plavi, PBZ CO i Raiffeisen. Svako ima fond kategorije A, B i C pa je osiguranicima na raspolaganju ukupno 12 fondova.

Istodobno možete biti član samo jednog obveznog mirovinskog fonda i imati jedan osobni račun. Možete promijeniti kategoriju unutar istoga društva ili prijeći u fond kojim upravlja drugo društvo. Za te dvije promjene ne vrijede jednaka vremenska ograničenja.

Kategorija A: Veći rizik na dugi rok

Fondovi kategorije A mogu do 70 posto neto vrijednosti imovine izložiti dioničkom tržištu. Vrijednost njihove imovine zato može snažnije rasti kada tržišta napreduju, ali i osjetnije pasti tijekom burzovnih kriza.

Kategorija A prvenstveno je namijenjena mlađim osiguranicima koji do starosne mirovine imaju dovoljno vremena za oporavak od mogućih gubitaka. Redovito članstvo dopušteno je osiguranicima kojima je do mirovine ostalo najmanje deset godina. Na temelju osobnog zahtjeva u kategoriji A može ostati i osiguranik kojemu je do starosne mirovine ostalo najmanje pet godina, uz pravodobno podnošenje zahtjeva.

Kategorija B: Većina je u sredini

Fondovi kategorije B smiju u dionice uložiti najviše 40 posto imovine. Ostatak portfelja u većoj mjeri čine obveznice i drugi manje rizični financijski instrumenti pa se kategorija B smatra srednjim rješenjem između rizičnije kategorije A i konzervativnije kategorije C.

U kategoriji B može biti svaki osiguranik, bez obzira na broj godina koje mu preostaju do mirovine. Krajem kolovoza 2026. godine u njoj je bilo 73,23 posto članova obveznih mirovinskih fondova. U kategoriji A bilo ih je 23,78 posto, a u kategoriji C svega 2,99 posto. Ukupno je u drugom stupu štedjelo 2.423.613 osiguranika, s neto imovinom fondova od 29,1 milijardu eura.

Kategorija C: Najmanji rizik

Fondovi kategorije C smiju najviše deset posto imovine uložiti u visokolikvidne dionice, uključujući ulaganja putem ETF-ova. Najmanje 60 posto imovine moraju držati u propisanim dužničkim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca, među kojima su državne obveznice i trezorski zapisi.

Takva struktura ublažava kratkoročne promjene vrijednosti štednje, ali u duljem razdoblju donosi niži očekivani prinos. Kategorija C namijenjena je osiguranicima koji ne žele preuzimati veći tržišni rizik, osobito onima koji su blizu umirovljenja.

Velike razlike u prinosima

Podaci HANFA-e za kolovoz 2026. pokazuju velike razlike u rezultatima. Godišnji nominalni prinos indeksa MIREX iznosio je 19,11 posto za kategoriju A, 10,40 posto za kategoriju B i 1,21 posto za kategoriju C.

Razlike su vidljive i u dugoročnim rezultatima. Prosječni godišnji nominalni prinos od početka rada fondova iznosio je 9,14 posto za kategoriju A, 5,69 posto za B i 3,13 posto za C. Treba uzeti u obzir da kategorije A i C postoje od kolovoza 2014., dok kategorija B posluje od travnja 2002. godine.

MIREX pokazuje prosječno kretanje vrijednosti fondova određene kategorije, a ne prinos pojedinačnog člana. Stvarni rezultat vaše štednje ovisi o fondu, vremenu uplata i kretanju vrijednosti njegovih obračunskih jedinica.

Je li A uvijek isplativiji od B i C

Veći povijesni prinos ne znači da je kategorija A najbolji izbor za svakog osiguranika. Fond koji najviše zaradi tijekom rasta tržišta može pretrpjeti i najveći pad u burzovnoj krizi. To se vidjelo i u ožujku 2026. godine, kada je mjesečni prinos MIREX-a A bio negativnih 3,67 posto, kategorije B 2,76 posto, a kategorije C 0,84 posto.

Primjerice, osiguranik s 35 godina koji štedi u kategoriji B može razmotriti prelazak u A jer pred sobom ima još nekoliko desetljeća uplata i mogućnost oporavka od tržišnih padova. Osiguranik s 55 godina mora pažljivije procijeniti koliko mu je vremena ostalo do mirovine i može li podnijeti smanjenje vrijednosti štednje.

Ni prelazak u kategoriju C neposredno prije umirovljenja nije automatski najbolje rješenje. Manji tržišni rizik može biti prednost, ali i konzervativniji fondovi mogu bilježiti gubitke, dok niži prinosi dugoročno teže čuvaju kupovnu moć novca. Odluku ne bi trebalo temeljiti samo na rezultatima posljednjih nekoliko mjeseci.

Tko može prijeći u koju kategoriju

Iz kategorije A možete prijeći u B ili C bez obzira na broj godina do mirovine. Iz kategorije B u C također se može prijeći bez vremenskog ograničenja.

Za prelazak u rizičniju kategoriju vrijede stroža pravila. Iz B u A možete prijeći ako vam je do starosne mirovine ostalo najmanje pet godina. Iz C u A možete prijeći ako je preostalo najmanje deset godina, a iz C u B ako je do mirovine ostalo najmanje šest mjeseci.

Kategoriju A, B ili C možete promijeniti samo jednom u kalendarskoj godini. Promjena kategorije unutar istoga mirovinskog društva ne naplaćuje se.

Osiguranik koji želi produljiti članstvo u kategoriji A mora pravodobno podnijeti zahtjev REGOS-u, dok mu do starosne mirovine preostaje više od deset godina i dva mjeseca. Tako može ostati u kategoriji A sve dok mu do mirovine ne preostane pet godina, kada ga REGOS raspoređuje u kategoriju B. Ako zahtjev nije podnio i već je premješten u B, može se sam vratiti u A ako mu je do starosne mirovine ostalo najmanje pet godina.

Mirovinsko društvo može se češće mijenjati

Prelazak u fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo moguć je kada od prethodne promjene obveznog mirovinskog fonda protekne najmanje 15 dana. Tako možete prijeći iz fonda kategorije B jednoga društva u fond iste kategorije drugoga društva, bez promjene investicijske kategorije.

Ako želite promijeniti i društvo i kategoriju, obje promjene možete obaviti istodobno, ali i dalje vrijedi ograničenje od jedne promjene kategorije u kalendarskoj godini.

Tijekom prve tri godine članstva promjena mirovinskog društva može se naplatiti. Izlazna naknada iznosi najviše 0,8 posto u prvoj, 0,4 posto u drugoj i 0,2 posto u trećoj godini članstva. Nakon tri godine neprekidnog članstva u istom društvu promjena je besplatna.

Kako promijeniti fond

Fond ili kategoriju možete promijeniti u mirovinskim informativnim centrima REGOS-a, poslovnicama FINA-e koje obavljaju poslove REGOS-a ili elektroničkom uslugom „Obvezni mirovinski fond (prijava/promjena)” u sustavu e-Građani. Za elektroničku promjenu potrebna je osobna iskaznica s aktiviranim potpisnim certifikatom.

Ako ste mlađi od 40 godina i prvi put stječete svojstvo osiguranika, u roku od mjesec dana morate odabrati obvezni mirovinski fond. Ako to ne učinite, REGOS će vas rasporediti u jedan od fondova kategorije A ili B, ovisno o tome koliko vam je godina ostalo do starosne mirovine.

Stanje osobnog računa, evidentirane uplate i fond u kojemu se nalazi vaša štednja možete provjeriti uslugom „Moj račun – REGOS” u sustavu e-Građani. Za detaljnu provjeru obračunanih i uplaćenih doprinosa dostupno je zasebno „Izvješće o primicima, obračunanim i uplaćenim doprinosima za mirovinska osiguranja”. Pri usporedbi rezultata fondova korisnije je promatrati dulja razdoblja jer prinos jedne godine ne pokazuje kako se fond ponaša tijekom cijeloga tržišnog ciklusa.