Žene imaju 92 eura niže mirovine, ali nakon 40 godina staža razlika se topi

Žene u Hrvatskoj primaju prosječno 92 eura nižu starosnu mirovinu od muškaraca. Međutim, među umirovljenicima s dugim radnim vijekom ta je razlika znatno manja. Hrvatska pritom ima manji jaz između muških i ženskih mirovina od prosjeka Europske unije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Eurostata.

Prema podacima HZMO-a za srpanj 2026. godine, muškarci koji primaju redovnu starosnu mirovinu u prosjeku dobivaju 772,22 eura, a žene 680,13 eura. Razlika iznosi 92,09 eura, odnosno 11,9 posto. No muškarci u toj skupini imaju prosječno 33 godine i sedam mjeseci staža, a žene 31 godinu i tri mjeseca.

Zato smo izdvojili skupinu korisnika starosne mirovine s najmanje 40 godina staža koji su navršili 65 godina života. U njoj je prosječni staž muškaraca i žena gotovo identičan, oko 43 godine i tri mjeseca.

Nakon 43 godine staža razlika samo 14 eura

Među 54.784 muškarca u toj skupini prosječna mirovina iznosi 1.029,62 eura, dok 41.191 žena prima prosječno 1.015,79 eura. Razlika je 13,83 eura ili 1,34 posto, iako žene imaju prosječno tri dana više mirovinskog staža.

Gotovo izjednačene mirovine ne znače nužno da su muškarci i žene tijekom radnog vijeka imali jednake plaće. Na visinu mirovine utječu zarade, uvjeti umirovljenja i drugi elementi obračuna. Muškarci u promatranoj skupini imaju i gotovo tri godine višu prosječnu dob pa usporedba obuhvaća različite generacije.

Ipak, možemo reći da je među umirovljenicima s vrlo dugim i gotovo jednakim prosječnim stažem razlika znatno manja nego među svim korisnicima redovne starosne mirovine.

U Austriji razlika 35 posto, u Sloveniji manje od deset

Prema Eurostatovim podacima za 2024. godinu, prosječna mirovina žena u Europskoj uniji niža je za 24,5 posto od muške. Hrvatska je s razlikom od 19,3 posto ispod europskog prosjeka. U Austriji razlika iznosi 35,5 posto, u Njemačkoj 25,8 posto, Italiji 28,6 posto, a Sloveniji 9,6 posto. Najveći jaz bilježi Malta s 40,2 posto, dok je u Estoniji najmanji, 5,5 posto.

Eurostat pritom promatra mirovinske prihode osoba od 65 godina naviše, bez izjednačavanja godina staža. Zato se međunarodni postoci ne mogu izravno uspoređivati s hrvatskim podacima za korisnike s dugim radnim vijekom. Razlike među državama povezane su i s njihovim mirovinskim sustavima, uvjetima rada te položajem žena na tržištu rada.

Zašto žene imaju niže mirovine?

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u izvješću Pensions at a Glance 2025 navodi da su razlike u mirovinama povezane s ukupnim zaradama tijekom radnog vijeka. Na njih utječu zaposlenost, broj odrađenih sati i visina plaće. Žene češće prekidaju karijeru ili rade skraćeno zbog skrbi za djecu i članove obitelji, što se kasnije odražava na njihova mirovinska prava.

Hrvatski podaci pokazuju da je razlika između muških i ženskih mirovina u skupini s dugim i gotovo jednakim prosječnim stažem tek nešto veća od jedan posto. To ne znači da dulji staž sam po sebi uklanja razlike, ali pokazuje koliko se ukupni prosjeci mogu promijeniti kada se uspoređuju uže skupine umirovljenika.