Prati nas

Mirovina

Rad uz mirovinu

Finska objavila nove podatke: Sve manje umirovljenika radi uz mirovinu

U Finskoj sve manje umirovljenika radi uz mirovinu, iako stariji dulje ostaju zaposleni. Novi podaci otkrivaju razloge pada i koliko dodatno zarađuju.

Objavljeno

|

Stariji radnik u plavoj radnoj odjeći drži radne cipele u tvorničkoj garderobi.
ilustracija: S. Bura /dl/ai

Sve manje Finaca radi uz mirovinu, iako stariji građani sve dulje ostaju na tržištu rada. Taj naizgled proturječan trend otkrivaju najnoviji podaci finskog Centra za mirovine (ETK), objavljeni u petak. Promjena je povezana s podizanjem dobi za umirovljenje, ali i gospodarskim teškoćama koje umirovljenicima otežavaju pronalazak posla.

Rad uz mirovinu u Finskoj je godinama rastao, no između 2023. i 2025. godine taj je rast zaustavljen. Među umirovljenicima mlađima od 68 godina zabilježen je i blagi pad, ako se izuzmu korisnici djelomične starosne mirovine. Budući da ljudi kasnije odlaze u mirovinu, manje je mlađih umirovljenika koji mogu kombinirati mirovinu i plaću.

U mirovini radi svaki deseti korisnik

Krajem prošle godine Finska je imala oko 1,5 milijuna korisnika mirovina iz sustava povezanog s radom. Svaki deseti radio je i uz mirovinu. Među korisnicima redovne starosne mirovine radilo je 78.300 osoba, odnosno 5,9 posto.

Oglas

To je podatak za prosinac 2025., a tijekom cijele godine uz redovnu starosnu mirovinu radilo je 141.600 ljudi. Razlika je velika jer finski umirovljenici često rade povremeno ili nepuno radno vrijeme. Umirovljenici mlađi od 68 godina koji su radili uz mirovinu radili su u prosjeku nešto više od šest mjeseci godišnje. Među korisnicima starosne mirovine te dobi u prosincu je radilo 12,3 posto.

“Kako ljudi kasnije počinju primati starosnu mirovinu, prirodno je da imamo manje mlađih umirovljenika. Smanjuje se i broj onih koji su mlađi od gornje dobne granice obveznog mirovinskog osiguranja”, objašnjava Jari Kannisto iz ETK-a.

Oglas

Dob za mirovinu raste, granica osiguranja tek slijedi

Finska je postupno podizala najnižu dob za starosnu mirovinu, koja je dosad porasla za godinu i pol. Gornja granica obveznog mirovinskog osiguranja zasad se nije mijenjala, ali će se iduće godine povećati za generaciju rođenu 1958. godine, koja tada navršava 69 godina.

Rad umirovljenika i dalje znatno pridonosi zaposlenosti starijih. Više od polovice zaposlenih Finaca u dobi od 65 do 69 godina tijekom 2025. godine istodobno je primalo mirovinu. Među zaposlenima od 60 do 64 godine takvih je bilo gotovo deset posto.

Istodobno su dugotrajne gospodarske teškoće smanjile mogućnosti zapošljavanja. Prema ETK-u, visoka nezaposlenost pogodila je i umirovljenike koji žele dodatno raditi.

Rad gotovo udvostručuje mjesečne prihode

Finski podaci pokazuju koliko rad može povećati prihode starijih građana. Muškarci koji su radili uz starosnu mirovinu ostvarivali su u prosjeku gotovo 4.900 eura bruto mjesečno od mirovine i rada zajedno. Kod žena je taj iznos bio nešto manji od 3.400 eura.

Prosječna starosna mirovina zaposlenih umirovljenika iznosila je 2.170 eura, oko 200 eura više nego kod onih koji nisu radili. Kannisto ističe da rad uz mirovinu umirovljenicima gotovo udvostručuje mjesečne prihode u mjesecima u kojima rade. Uz dodatnu zaradu stječu i nova mirovinska prava.

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite zadovoljno, živite dobro.

EPP