Mirovina
Studenti plaćaju mirovinski doprinos, ali staž će im ići tek od iduće godine
Poslodavci za studentski rad uplaćuju pet posto mirovinskog doprinosa. Taj novac ne ulazi u osobnu mirovinsku štednju studenata, niti im donosi staž za starosnu mirovinu.
Za svakih 1.000 eura koje student zaradi preko studentskog centra poslodavac plaća još 50 eura mirovinskog doprinosa. Unatoč tome, studentu se odrađeni posao ne priznaje u mirovinski staž. Razlog je u posebnoj vrsti osiguranja koja ga štiti u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Prema podacima Studentskog centra u Zagrebu, poslodavac na neto zaradu studenta plaća ukupno 18 posto dodatnih davanja. Od toga pet posto otpada na mirovinsko osiguranje, a 0,5 posto na zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Studentskom centru pripada 12 posto za posredovanje i poboljšanje studentskog standarda te još 0,5 posto za financiranje studentskih aktivnosti.
Tako student za ugovorenu zaradu od 1.000 eura dobiva puni iznos, pod uvjetom da ne podliježe oporezivanju, a poslodavca njegov rad stoji 1.180 eura. Poslodavac to plaća studentskom servisu, koji obračunava i prosljeđuje propisana davanja.
Zašto doprinos ne donosi staž?
Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) propisuje da su studenti koji rade preko ovlaštenih posrednika osigurani za slučaj smanjenja ili gubitka radne sposobnosti te tjelesnog oštećenja nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Riječ je o osiguranju za posebne okolnosti, a ne o redovitom mirovinskom osiguranju kakvo imaju radnici. Zato se studentski rad ne evidentira kao staž osiguranja potreban za ostvarivanje starosne mirovine. Doprinos od pet posto uplaćuje se u sustav međugeneracijske solidarnosti, a ne na osobni račun studenta u drugom mirovinskom stupu.
Što donosi najavljena reforma?
Ministar rada i mirovinskoga sustava Alen Ružić najavio je da priznavanje studentskog rada u dodani mirovinski staž može početi već u travnju 2027. godine, a nakon izmjene samo jednog članka Zakona o mirovinskom osiguranju.
Prema predloženom modelu, za svakih 1.000 sati rada priznaje se šest mjeseci dodanog staža, najviše dvije godine za ukupno 4.000 sati. Ranije odrađeni studentski poslovi nisu obuhvaćeni prijedlogom i Ružić kaže da nema način za retroaktivnu primjenu.
Takav dodani staž povećava iznos buduće mirovine, ali ne omogućuje ranije umirovljenje. Prema ministrovoj najavi, nastali trošak preuzet će država, bez novih izdvajanja poslodavaca, baš kao u slučaju dodanog staža za majčinstvo. Postojeća raspodjela davanja za studentski rad ostaje nepromijenjena.
