Tko čuva vaš novac u drugom stupu i možete li ostati bez mirovinske štednje

Novac u drugom mirovinskom stupu zakonski je zaštićen od vjerovnika društva koje upravlja fondom, ali njegova vrijednost može pasti zbog gubitaka na ulaganjima. Čak i „zajamčeni prinos” može biti negativan jer zakonsko jamstvo ne osigurava da ćete uvijek imati barem onoliko koliko ste uplatili.

HANFA je, primjerice, za 2024. godinu izračunala negativne zajamčene prinose za sve tri kategorije obveznih mirovinskih fondova. To znači da je odredila koliko loš rezultat pojedini fond može ostvariti prije nego što društvo koje njime upravlja mora nadoknaditi razliku. Za kategoriju B taj je prag iznosio −1,367 posto, a za kategoriju A −5,031 posto. Ti postotci ne pokazuju koliko su fondovi zaradili ili izgubili, nego granicu ispod koje nastaje obveza nadoknade.

Čiji je novac u fondu?

Ako dio vaših mirovinskih doprinosa odlazi u drugi stup, član ste jednog od obveznih mirovinskih fondova. Sredstva koja se prikupljaju na vašem osobnom računu vaša su imovina.

Mirovinsko društvo upravlja tim novcem, odlučuje o ulaganjima unutar zakonskih ograničenja i za taj posao naplaćuje naknadu. Imovina fonda odvojena je od vlastite imovine mirovinskog društva, a za njezino čuvanje zadužen je depozitar. Osobne račune članova vodi REGOS.

Može li mirovinsko društvo propasti?

Može. Ako društvo koje upravlja fondom ne može podmirivati vlastite račune ili završi u stečaju, njegovi vjerovnici ne mogu se naplatiti iz mirovinske štednje članova. Jednaka zaštita vrijedi i ako u stečaju završi depozitar: imovina fonda ne može se koristiti za podmirivanje njegovih dugova.

Dapače, taj novac zaštićen je i od vaših osobnih dugova. Sredstva na računu obveznog mirovinskog fonda ne mogu se ovršiti niti ih možete založiti za kredit.

Zašto stanje računa ipak može pasti?

Fond prikupljeni novac ulaže u obveznice, dionice i drugu dopuštenu imovinu. Kada njihova vrijednost pada, može se smanjiti i vrijednost vaše mirovinske štednje.

Uplate se na osobnom računu evidentiraju u obračunskim jedinicama. Možete ih zamisliti kao udjele u imovini fonda: svakom uplatom stječete određeni broj jedinica, a njihova se vrijednost mijenja ovisno o rezultatima ulaganja. Iznos vaše štednje dobiva se množenjem broja jedinica koje imate s njihovom trenutačnom vrijednošću.

Zato pad stanja na računu ne mora značiti da poslodavac duguje doprinose. Moguće je da su uredno evidentirani, ali je vrijednost ulaganja pala. Vrijedi i obrnuto: nove uplate mogu povećavati ukupno stanje računa čak i kada fond ostvaruje negativan prinos. Uplate i stanje možete provjeriti putem usluge Moj račun – REGOS u sustavu e-Građani.

Što jamči zajamčeni prinos?

Zakonsko jamstvo ograničava koliko rezultat pojedinog fonda smije zaostajati za zajedničkim rezultatom fondova iste kategorije.

HANFA najprije izračunava referentni prinos. To je prosjek koji uzima u obzir prinose svih fondova iste kategorije tijekom prethodne tri kalendarske godine, pri čemu veći fondovi imaju veću težinu u izračunu. Od tog se prosjeka oduzima 12 postotnih bodova za kategoriju A, šest za B i tri za C. Dobiveni rezultat predstavlja zajamčeni prinos.

Primjerice, ako referentni prinos kategorije B iznosi četiri posto, zajamčeni iznosi minus dva posto. Fond čiji je prosječni godišnji prinos u promatrane tri godine minus jedan posto i dalje je iznad zajamčenog praga. Njegovi su članovi zabilježili gubitak, ali društvo po toj osnovi nema obvezu nadoknade. Pragovi se izračunavaju svake godine i mijenjaju se ovisno o rezultatima fondova.

Pozitivni pragovi za 2025. godinu ne znače da se svakom osiguraniku za toliko povećava štednja. S njima se uspoređuje prosječni godišnji prinos fonda tijekom trogodišnjeg razdoblja. Promjena stanja vašeg računa ovisi i o tome koliko ste doprinosa uplatili te kada su uplate stigle.

Tko nadoknađuje razliku?

Ako prosječni godišnji prinos fonda tijekom promatrane tri godine padne ispod zajamčenog praga, razliku mora nadoknaditi mirovinsko društvo koje njime upravlja. Za to najprije koristi jamstveni polog, posebna sredstva koja mora imati za tu svrhu. Ako polog nije dovoljan, razlika se pokriva iz temeljnog kapitala društva, do najviše 50 posto tog kapitala. Riječ je o vlastitom kapitalu društva, odvojenom od mirovinske štednje članova.

Novac se uplaćuje fondu i povećava vrijednost imovine koja pripada njegovim članovima. Nadoknađuje se samo zaostajanje ispod zajamčenog praga pa dio gubitka može ostati na teret mirovinske štednje.

Ukratko, možete ostati bez dijela štednje

Propast društva koje upravlja fondom sama po sebi ne znači gubitak vaše štednje. Novac pripada članovima fonda i ne može se koristiti za plaćanje dugova tog društva.

Ipak, nema bezuvjetnog jamstva povrata svih uplata. Vrijednost štednje može se smanjiti zbog gubitaka na ulaganjima, a zajamčeni prinos pokriva samo zaostajanje ispod propisanog praga. Zato zakonsku zaštitu novca od vjerovnika ne treba shvatiti kao jamstvo da ćete pri umirovljenju imati barem onoliko koliko ste ukupno uplatili.