Živi sama, daleko od susjeda: Treba pomoć s drvima, ali Zaželi to ne pokriva

Sve više starijih Europljana trebat će pomoć pri kupanju, pripremi obroka, kupnji namirnica i drugim svakodnevnim poslovima. Zbog manjih obitelji i sve češćeg života nasamo, profesionalne službe morat će preuzimati veći dio skrbi koju danas pružaju partneri, djeca i drugi bližnji.

Prema izvješću Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC), objavljenom 29. listopada, broj stanovnika EU-a od 50 godina naviše kojima treba dugotrajna skrb kod kuće u osnovnom scenariju raste s 37,5 milijuna u 2025. na 54,8 milijuna u 2075. godini. Njihov udio u toj dobnoj skupini povećava se s 19,4 na 25,6 posto. Zdravije starenje može ublažiti rast, ali broj ljudi kojima treba pomoć povećava se u svim razmatranim scenarijima.

Kada se uključe i promjene sastava kućanstava, broj osoba oslonjenih isključivo na profesionalnu kućnu skrb do 2075. gotovo se udvostručuje, s 4,3 na 8,3 milijuna. Model pretpostavlja da plaćene službe nadomještaju izgubljenu obiteljsku pomoć, ali ne procjenjuje hoće li potrebni radnici i usluge biti dostupni.

Hrvatska već sada nema dovoljno radnika

Hrvatska već sada ima manjak radnika u skrbi o starijima. Europska komisija u ovogodišnjem izvješću za Hrvatsku navodi da je 2024. godine na stotinu stanovnika od 65 godina naviše dolazilo 1,6 radnika u dugotrajnoj skrbi, prema prosječnih 3,3 u EU-u.

Upozorava i na nedovoljnu dostupnost kućnih usluga i skrbi u zajednici te na niske plaće i veliko radno opterećenje zaposlenih. Pučka pravobraniteljica u izvješću za 2025. navodi i da Varaždin, Slavonski Brod i Rijeka zaprimaju nove upite za uključivanje u program Zaželi te imaju liste čekanja.

Ali ni dobivanje te pomoći ne znači da su sve potrebe podmirene. Pravobraniteljica kao primjer navodi stariju ženu ozbiljno narušenog zdravlja s mirovinom nešto nižom od 300 eura, a koja živi sama 15 kilometara od grada i tri kilometra od prvih susjeda. „Njoj je trebala pomoć i za cijepanje i slaganje drva, košnju trave i pomoć u vrtu, no te usluge nije moguće ostvariti kroz projekt Zaželi”, stoji u izvješću.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike odgovorilo je da se takva pomoć, uz zadovoljavanje imovinskog cenzusa, može ostvariti preko centara za pomoć u kući osnovanih u nekim županijama. Pravobraniteljica, međutim, upozorava da zbog niskih cenzusa velik broj starijih mora sam financirati potrebne usluge, a to objektivno ne može.

Pratnja liječniku jednom može, drugi put ne može

Nejasnoće postoje i oko pratnje liječniku. Nakon pritužbe jedne korisnice Ministarstvo je prvotno navelo da fizička pratnja liječniku ili u trgovinu nije prihvatljiva aktivnost programa jer zahtijeva posebne sigurnosne uvjete.

Ipak, navodi pravobraniteljica, pojedini provoditelji ipak osiguravaju prijevoz liječniku i radi obavljanja administrativnih poslova. Na dodatni upit Ministarstvo joj je odgovorilo da takva usluga u konačnici i može biti prihvatljiva. Budući da nije izrijekom navedena među dopuštenim aktivnostima, korisnicima se često uskraćuje, upozorava pravobraniteljica i traži da se jasno propiše što program Zaželi obuhvaća.