Umirovljenici bi ove godine trebali platiti oko 130 milijuna eura poreza na dohodak, što otprilike čini oko tri posto udjela cjelogodišnjih prihoda od poreza na dohodak. Najviše se poreza na dohodak naplati iz plaća zaposlenih, dok su umirovljenička primanja skromnija pa je i naplaćeni porez na dohodak manji.
Taj je porez u cijelosti prihod općina i gradova. Usporedbe radi, slično kao i umirovljenici, njihovim proračunima pridonosi tristotinjak tisuća građana koji rade na ugovor o djelu. Četiri puta manje poreza na dohodak plati stotinjak tisuća obrtnika paušalista i osoba s registriranom samostalnom djelatnošću, piše Večernji list.
Tinta se još nije osušila na novom mirovinskom zakonu koji je stupio na snagu 1. srpnja, a već su krenuli pritisci umirovljenika na nove ustupke. Većina ih se vrti oko ukidanja poreza na mirovine, koji trenutačno plaća nešto manje od 400 tisuća umirovljenika čije su mirovine veće od 600 eura. Svaki od umirovljenika, obveznika poreza na dohodak, lokalnim jedinicama u prosjeku mjesečno plati 30 eura, dok je prosječni iznos porezne obveze zagrebačkih umirovljenika 45 eura.
Umirovljenici ponovno kreću s istim zahtjevom jer je razdoblje kad se kroji proračun za iduću godinu, zapravo, idealno za ponovljeni pritisak jer Ministarstvo financija i hrvatska Vlada odlučuju koliki će biti neoporezivi osobni odbitak u idućoj godini i koliko će biti dodatno porezno rasterećenje umirovljenika.
Bude li ministar financija jednako oprezan, a na neki način i škrt, kao i prošle godine, osobni odbitak za 2026. godinu mogao bi biti oko 650 eura, što bi donijelo više nego skromno povećanje plaća za desetak eura te povećanje srednjih mirovina za pet eura! No osim kroz osobni odbitak, država može indirektno utjecati na oporezivanje plaća i mirovina tako što će opet spustiti gornju granicu do koje gradovi i općine mogu ići s porezima, piše Večernji.
