U petak počinje isplata ovomjesečne nacionalne naknade za starije osobe, takozvane nacionalne mirovine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u listopadu će je primiti 18.998 korisnika, od čega 80,4 posto žena, a iz državnog proračuna za to je osigurano 2,9 milijuna eura.
Od početka ove godine iznos nacionalne naknade iznosi mizernih 154,50 eura mjesečno. Na papiru, ovo bi trebalo biti posljednji osigurač od gladi za one koji su navršili 65 godina, ali nikada nisu ostvarili pravo na mirovinu. U stvarnosti, to je tek simbolična pomoć koja ne pokriva ni najosnovnije potrebe pa čak ni temeljnu prehranu i higijenu za samca.
Prema rujanskom istraživanju portala Koliko.hr i Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP), temeljna prehrambeno-higijenska košarica za jednočlano kućanstvo u prosjeku košta 249,42 eura mjesečno. Riječ je o košarici koja osigurava osnov prehrane ispod kojega se otvara ambis gladi. Drugim riječima, i da korisnik nacionalne mirovine ne plati ni centa za stanarinu, režije, prijevoz, odjeću ili lijekove, nedostajalo bi mu gotovo 95 eura samo za najskromniji mjesečni obrok te sapun, pastu za zube i šampon.
U ovom izvješću koje govori o nepriuštivosti hrane u Hrvatskoj, predsjednica HUZP-a Ana Knežveić otvoreno poručuje premijeru Andreju Plenković (HDZ): “Najosnovnija košarica još je uvijek preskupa u odnosu na kupovnu moć većine građana. Molim da nam nadležni dojave formulu kako sa sto eura podmiriti najjeftiniju košaricu od 245 eura.”
Nacionalna mirovina: Minimalni standard ili maksimalna ironija?
Zakonodavac je ovu naknadu zamislio kao mjeru socijalne uključenosti za starije osobe bez mirovine. No, s iznosom od 154,50 eura, ona je danas tek mjesečni podsjetnik na bijedu u kojoj živi navedenih 19.000 hrvatskih građana koji nemaju mirovinu, ne primaju zajamčenu minimalnu naknadu niti su korisnici domova za starije. Drugim riječima, riječ je o krajnjem dohodovnom rubu države koja je, uzgred rečeno, i članica Europske unije.
Tko su ti ljudi?
Statistika HZMO-a otkriva da su među primateljima četiri od pet korisnika žene; najčešće one koje su veći dio života provele izvan tržišta rada, bilo kao kućanice, radnice bez formalnog ugovora ili seoske žene koje nisu bile osigurane. Mnoge od njih žive same u kućanstvima bez djece ili s odraslom djecom koja i sama preživljavaju na rubu siromaštva. Ako je temeljna prehrambena košarica pokazatelj realne cijene preživljavanja, onda je nacionalna mirovina neuspjeli eksperiment socijalne države.
