Postoji sve više dokaza da digitalne navike koje su postale svakodnevica milijuna ljudi imaju ozbiljne posljedice po intelekt i društvo.
Znanstvena istraživanja potvrđuju ono što se dugo sumnjalo: sudjelovanje u raspravama i komentiranje medijskih objava na društvenim mrežama, a bez čitanja samog sadržaja koji se komentira, nije bezazleno. Naprotiv, povezuje se s padom kognitivnih sposobnosti, emocionalnom otupljenošću i općim zaglupljivanjem javnog prostora.
Prema velikoj longitudinalnoj studiji objavljenoj u prestižnom medicinskom časopisu JAMA 2025. godine, mlade osobe koje učestalo reagiraju na sadržaj bez prethodnog čitanja bilježe slabije rezultate na testovima memorije, vokabulara, razumijevanja teksta i opće kognicije. Znanstvenici su utvrdili da se kod njih brže javlja mentalni zamor te se rapidno smanjuje sposobnost koncentracije i samokontrole.
Fenomen poznat pod nazivom brain rot (truljenje mozga) postao je prihvaćen pojam u suvremenoj psihologiji i neuroznanosti. Opisuje postupnu degradaciju mentalnih funkcija izazvanu prekomjernim konzumiranjem površnog, emocionalnog i dezinformirajućeg sadržaja kakvog susrećemo u komentarima na društvenim mrežama. Takva svakodnevna navika, ističu znanstvenici, usporava razvoj kritičkog mišljenja i potiče impulzivno, nepristojno i agresivno reagiranje umjesto promišljene analize.
No posljedice nisu samo individualne. Društva u kojima sve više prevladava “kultura” komentiranja bez čitanja suočavaju se s padom kvalitete javne rasprave, rastućim nepovjerenjem u medije i institucije te većom otvorenošću prema dezinformacijama. U takvom okruženju stavovi se temelje na emocijama i pripadnosti, a ne na činjenicama, što dovodi do spirale propadanja, kako dijaloga tako i obrazovanja i samog društvenog tkiva.
Znanstvenici zaključuju da je nedostatak navike čitanja i dubljeg informiranja ozbiljan društveni rizik. Dugoročno, on smanjuje kolektivni kapacitet za razumijevanje složenih tema, povećava polarizaciju i čini zajednicu ranjivijom na manipulacije. Jer s ljudima koji komentiraju bez čitanja, na temelju naslova i emocionalnih okidača, lakše je upravljati i politički ih iskoristiti.
