Milivoj Špika, predsjednik neparlamentarne stranke Blok umirovljenici zajedno (BUZ) u svojoj novoj objavi na društvenim mrežama populistički je iskoristio nedavnu Vladinu odluku o povećanju iznosa sredstava za uzdržavanje državljana trećih zemalja, nazvavši ih migrantima i sugerirajući da je riječ o sredstvima koja se izdvajaju nauštrb hrvatskih umirovljenika.
No riječ je o manipulaciji koja je, vjerovat ćemo, nastala iz površnosti i želje da se iskoriste negativni sentimenti koje dio umirovljenika gaji prema migrantima i stranim radnicima.
“Za migrante ima, ali za umirovljenike nema”, napisao je Špika navodeći da je ova vladina odluka prošla ispod radara, kao i da je riječ o duboko pogrešnom sustavu prioriteta aktualne vlasti i “sustava u kojem novca ima za sve izuzev za vlastite umirovljenike”.
“Prema novoj Uredbi državljanima trećih zemalja za privremeni boravak u Republici Hrvatskoj osigurava se iznos od 57 posto, odnosno čak 60 posto prosječne neto plaće, što je između 751 i 791 eura mjesečno”, kaže Špika iako nigdje ne stoji da “se osigurava”, već Vlada RH jasno ističe da se propisani iznos “povećava”.
“Ono što se hrvatskom umirovljeniku već desetljeće obećava, sada se bez zadrške osigurava osobama koje u Hrvatsku dolaze bez ijednog dana radnog staža, bez ijedne uplaćene kune ili eura doprinosa. Država tako jasno poručuje da je biti hrvatski umirovljenik zapravo lošija pozicija od statusa privremenog boravka nekog migranta ili izbjeglice”, stoji u Špikinoj objavi uz hashtag #ZaMigranteIma.
Reakcije na objavu su očekivane
Učinci ove objave vide se u komentarima na nju i činjenici da je do ovog trenutka podijeljena više od stotinu puta u raznim grupama na društvenim mrežama.
Tako Zora Belaić piše: “Svoje su državljane istjerali da bi strance financirali i svim mogućim opskrbili ih, a naša sirotinja traži vrećice oko kontejnera.” Frane Božiković dodaje: “Svi migrante vraćaju a Hrvatska ih hrani.” Veselka Krupljanin nastavlja: “Svima dijelite i dajete, a na svom narodu šparate. Sram vas bilo!” “790 eura! Ljudi su za taj iznos radili skoro 40 godina. Jeste li vi normalni? Lopovi!” riječi su komentatorice Mikyce Librovski, dok Nevenka Bondićov Brunec kaže da joj je “bolje biti imigrant nego penzioner u vlastitoj državi”.
O čijem novcu se radi?
No riječ je novcu koji ne osigurava država, nego ga mora osigurati osoba koja u našoj zemlji traži privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji, rada, srednjoškolskog obrazovanja i studiranja, znanstvenog istraživanja, humanitarnih razloga, rada raspoređenog radnika i u druge svrhe. I to upravo zbog toga da ne bi pala na teret hrvatskih građana.
Naime, strancu će se odobriti privremeni boravak ako: dokaže svrhu privremenog boravka, ima valjanu putnu ispravu, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje te nema zabranu ulaska i boravka u Republici Hrvatskoj te ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.
Ne, to nije socijalna pomoć
Zahtjevu mora priložiti dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje u visini koja je kao minimum utvrđena Uredbom o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje stranaca u Republici Hrvatskoj.
Sredstva za uzdržavanje su bilo kakvi dohodci ili ušteđevina kojima stranac (ili njegov uzdržavatelj) može dokazati da ima dovoljno novca za život u Hrvatskoj u propisanom iznosu i strukturi. Ona moraju biti u visini propisanoj Uredbom i ne smiju potjecati iz socijalne pomoći.
Osnovne vrste sredstava su plaća i mirovina, pri čemu se plaća dokazuje obračunom šest isplaćenih plaća prije podnošenja zahtjeva za status privremenog boravka, a mirovina izvatkom. Također, ovaj novac se može namaknuti prihodima iz obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, stipendijom (kada je riječ o stranim studentima), redovitim priljevom novca iz inozemstva ili sredstvima položenima na bankovnom računu.
Novac s kojim će se uzdržavati za vrijeme boravka u Hrvatskoj može biti na ime samom državljanina treće zemlje, ali može biti i na ime člana obitelji i životnog partnera.
Dakle, ne radi se o socijalnoj pomoći, nego o novcu koji stranac mora osigurati za vlastito uzdržavanje u Republici Hrvatskoj, a koji su se uskladili sa stvarnim troškovima života u Hrvatskoj. Taj novac nema nikakve veze ni s niskim mirovinama ni s umirovljenicima koji plešu na rubu siromaštva u Hrvatskoj.
Objava Milivoja Špike na Facebooku
MUP: Potpredsjednik Vlade i ministar Božinović na sjednici Vlade o poslovima iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova
Na 137. sjednici Vlade RH održanoj 8. siječnja 2026. godine predstavljen je Prijedlog uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj.
Uredbom se uređuje način izračuna i visina sredstava za uzdržavanje koje državljani trećih zemalja moraju osigurati kako bi im se odobrio boravak u Republici Hrvatskoj. Izmjene i dopune predlažu se radi usklađivanja s Ispravkom Direktive Europske unije o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravkom, kao i radi usklađivanja visine tih sredstava s važećom minimalnom plaćom u Republici Hrvatskoj.
“Za privremeni boravak u svrhu rada predlaže se povećanje iznosa sredstava za uzdržavanje, s dosadašnjih 50 na 57 posto prosječne mjesečne neto plaće u prethodnoj godini, čime se taj iznos usklađuje s minimalnom neto plaćom. Za privremeni boravak u druge svrhe predlaže se povećanje s 50 na 60 posto procijenjene isplaćene mjesečne neto plaće u prethodnoj godini”, pojasnio je ministar Božinović. Vlada Republike Hrvatske donijela je predmetnu Uredbu.
