Kad pacijenti u ordinaciji ne govore cijelu istinu, riječ je o pukoj ljudskoj reakciji. “Ma ne, prestao sam pušiti”, kaže pušač dok se oko njega još osjeti blagi miris cigareta. “Pijem samo prigodno”, kaže muškarac za kojeg se, nakon malo detaljnijeg ispitivanja, pokaže da to čini gotovo svake večeri.
Ove situacije poznate su većini liječnika, a kako objašnjava australska liječnica Kathryn Fox, pacijenti to ne čine da bi doveli liječnika u zabludu, već zato što istina o najosobnijim dijelovima nas zna biti neugodno. Na temelju vlastitog iskustva, opisala je koje navike i stanja ljudi najčešće ublažavaju, i zašto.
Što ljudi najčešće ublažavaju liječnicima
Postoje određena područja života koja pacijenti najčešće skrivaju, jer su duboko osobni i time najosjetljiviji na prosudbu. “Na prvom je mjestu alkohol, kojeg pacijenti često podcjenjuju. Pušenje ili vejping umanjuju ili negiraju, rekreativne droge često uopće ne spominju. Prehranu i tjelovježbu opisuju općenito i optimistično, a uzimanje lijekova prikazuju s ‘otprilike redovito’, kao da je to dovoljno dobro”, otkriva liječnica.
“Dodatke prehrani ne smatraju pretjerano važnima, dok govoriti o spolnom zdravlju ponekad u potpunosti izbjegavaju. Mentalno zdravlje svodi se na ‘dobro sam’ ili ‘bit će to u redu’ i ne žele dalje od toga”, napominje. Kako ističe liječnica, ovo nisu slučajni propusti, nego se u pravilu odnose na ono o čemu je ljudima najteže govoriti.
Razumijevanje vlastitog ponašanja
Ponekad uopće nije riječ o skrivanju, nego o tome kako ljudi razumiju vlastito ponašanje. “Jednom sam imala pacijenticu s dijabetesom koja je teško gubila na težini i vjerovala je da radi sve kako treba – jela je manje i nastojala kontrolirati prehranu. No spomenula je da dnevno popije osam čaša kako bi napunila želudac, a tek se kasnije otkrilo da ne pije vodu, nego ‘blago’ zaslađenu limunadu.”
“Pretpostavila je da, budući da je piće bistro i bez boje, nema kalorija, te je limunadu opisala kao vodu, samo ukusniju. Nije riječ o obmani, nego o nerazumijevanju. Slično je i s tjelovježbom jer ljudi često precjenjuju koliko se kreću, baš kao što podcjenjuju koliko kalorija unose. Iznenađuje koliko je teško točno procijeniti same sebe”, kaže dr. Fox.
Zašto pacijenti prilagođavaju istinu
Ljudi uljepšavaju istinu iz raznih razloga, kaže liječnica. “Ponekad to čine zbog nelagode, ponekad zbog straha od osude, a ponekad zbog krivnje jer znaju da njihovo ponašanje ne pomaže njihovu zdravlju ili ne žele priznati da nisu slijedili ranije savjete. Katkad jednostavno ne žele čuti što bi moglo uslijediti, a prisutna je i prirodna potreba da se prikažemo u najboljem svjetlu kad želimo biti prihvaćeni. Svi to radimo, a ordinacija nije iznimka.”
Zašto je to važno
Medicina se oslanja na točne informacije, ne da bi sudila, nego da bi razumjela. Jedan izostavljen detalj može dovesti do pogrešne dijagnoze, pogrešnog liječenja i nepotrebnih pretraga, a još ozbiljnije, nešto važno može potpuno promaknuti.
Što liječnici zapravo misle
“Većina liječnika ne sjedi i ne prosuđuje, nego pokušava shvatiti što se događa i većinom primijeti kada nešto ne odgovara stvarnom stanju. Iskustvo ih uči što ima smisla, a što ne”, kaže liječnica za StartsAt60 .
Najkorisniji pregledi su iskreni
Najkorisniji pregledi nisu savršeni, nego iskreni, u kojima čovjek prizna da se nije držao reda koliko je mogao. Potrebno je samo razmisliti što bismo željeli da liječnik zna kako bi nam mogao stvarno pomoći, jer to vodi do istine koja je važna. Ljudi ne odlaze liječniku da bi ih se osuđivalo, niti liječnici očekuju savršenstvo, a iskren razgovor omogućuje najbolju skrb. I dalje ste junak svoje priče, a liječnik saveznik koji pomaže postići najbolje zdravstvene rezultate.
