Ministarstvo socijalne politike objavilo je upute za nasljednike osoba koje su za života podnijele zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, ali su preminule prije donošenja konačne odluke.
Prema uputama Ministarstva, nasljednici mogu zatražiti nastavak ili obnovu postupka. Međutim, postupak se ne pokreće automatski, jer Hrvatski zavod za socijalni rad nema podatke o nasljednicima preminulih podnositelja zahtjeva.
Najvažniji dokument je rješenje o nasljeđivanju
Glavni dokument za nastavak postupka je pravomoćno rješenje o nasljeđivanju. Njime se dokazuje tko su nasljednici preminule osobe i tko može tražiti nastavak ili obnovu postupka za inkluzivni dodatak.
Nasljednici se s tim rješenjem obraćaju Hrvatskom zavodu za socijalni rad prema mjestu prebivališta osobe za koju se vodio postupak. Dakle, nije presudno gdje nasljednik živi, nego gdje je prebivalište imala osoba koja je podnijela zahtjev za inkluzivni dodatak.
Ako ostavinski postupak još nije proveden, nasljednici trebaju pokrenuti ostavinu i Zavodu dostaviti dokaz, odnosno potvrdu da je postupak pokrenut.
Postoje rokovi koje treba poštovati
Ministarstvo upozorava i na rokove iz Zakona o općem upravnom postupku. Nasljednici imaju subjektivni rok od 30 dana od dana kada su saznali da mogu zatražiti nastavak ili obnovu postupka. Uz to postoji i objektivni rok, koji iznosi najdulje tri godine.
Drugim riječima, obitelji ne bi trebale dugo odgađati obraćanje Zavodu. Čim imaju rješenje o nasljeđivanju ili potvrdu o pokrenutom ostavinskom postupku, trebale bi kontaktirati nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Pravo se utvrđuje prema medicinskoj dokumentaciji
Ako nasljednici zatraže nastavak ili obnovu postupka, Zavod će postupak dovršiti na temelju raspoložive medicinske dokumentacije. Cilj je utvrditi je li preminula osoba, prema svom zdravstvenom i funkcionalnom stanju, imala pravo na inkluzivni dodatak.
Ako se utvrdi da je pravo postojalo, donosi se rješenje o priznavanju prava. Dodatak se tada priznaje za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti osobe, i to u iznosu pripadajuće razine inkluzivnog dodatka. Preciznije, isplaćuje se potraživanje koje bi pripadalo preminuloj osobi da je postupak bio dovršen za njezina života.
Što nakon pozitivnog rješenja?
Ako je ostavinski postupak već proveden, pravomoćno rješenje o inkluzivnom dodatku prijavljuje se kao naknadno pronađena imovina. To je važno zato što se potraživanje mora uključiti u nasljednu masu. Ako ostavinski postupak još nije dovršen, tada se pravomoćno rješenje o inkluzivnom dodatku prijavljuje kao ostavinska imovina ostavitelja.
Nakon što nasljednici dobiju pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili rješenje o nasljeđivanju naknadno pronađene imovine, obraćaju se područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji je donio rješenje o inkluzivnom dodatku. Tada se pokreće isplata potraživanja.
Kada se treba obratiti Zavodu?
Nasljednici se trebaju obratiti područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad ako je preminula osoba predala zahtjev za inkluzivni dodatak, ali je umrla prije donošenja rješenja.
Isto vrijedi i ako nakon smrti podnositelja zahtjeva nije bila podnesena žalba Zavodu ili Ministarstvu, niti je bio pokrenut upravni spor. Ministarstvo navodi da se Zavodu trebaju obratiti i nasljednici u slučajevima u kojima je pokrenut postupak pred Upravnim sudom. Ako nasljednici nisu zadovoljni donesenim rješenjem, imaju pravo žalbe.
Otvoren je i besplatni info telefon
Za dodatne informacije Hrvatski zavod za socijalni rad organizirao je poseban besplatni info telefon. Pozivni centar dostupan je na broju 0800 200 090, od ponedjeljka do petka, od 8 do 15 sati. Ministarstvo najavljuje da će se tijekom provedbe postupaka prikupljati komentari i sugestije iz prakse te, bude li potrebe, dodatno unaprjeđivati postupanje.
