Novac iz drugog mirovinskog stupa može se naslijediti, ali u jednom slučaju odlazi državi

U prvih šest mjeseci 2026. REGOS je zbog nasljeđivanja zatvorio 1.074 osobna računa u obveznim mirovinskim fondovima i nasljednicima isplatio 19,89 milijuna eura. Riječ je o prosječno 18.523 eura po zatvorenom računu, no novac iz drugog mirovinskog stupa ne nasljeđuje se automatski nakon smrti osiguranika.

Kapitalizirana sredstva na osobnom računu osobna su imovina člana obveznog mirovinskog fonda. Mogu se naslijediti ako član umre prije ostvarivanja prava na mirovinu, ali samo ako članovi njegove obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu.

Obiteljska mirovina ima prednost

Ako članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, sredstva s osobnog računa u pravilu se ne isplaćuju kao nasljedstvo. Prema REGOS-u, prenose se u državni proračun nakon što HZMO odredi obiteljsku mirovinu na temelju ukupnog staža preminulog, kao da je bio osiguran samo u prvom stupu.

Primjerice, ako iza pokojnika ostane bračni drug koji ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu, sredstva se neće dijeliti nasljednicima, nego će se koristiti za ostvarivanje prava na tu mirovinu.

Drukčija je situacija ako iza njega ostanu punoljetna djeca koja nemaju pravo na obiteljsku mirovinu, a nema ni drugih članova obitelji s tim pravom. Tada sredstva mogu ući u ostavinu. Naime, pravo na nasljedstvo i pravo na obiteljsku mirovinu nisu isto, a odlučujuće je ispunjava li član obitelji zakonske uvjete, ne samo je li podnio zahtjev.

Kada sredstva ne odlaze u državni proračun

Postoji iznimka od prijenosa sredstava u državni proračun. Ako je pokojnik u trenutku smrti bio stariji od 55 godina i dulje od deset godina član drugog stupa, provjerava se bi li njegovoj obitelji bila povoljnija obiteljska mirovina iz oba stupa.

Ako je zbroj osnovne obiteljske mirovine iz prvog stupa i mirovine koju bi isplaćivalo mirovinsko osiguravajuće društvo veći od obiteljske mirovine određene kao da je pokojnik bio osiguran samo u prvom stupu, sredstva se prenose izabranom mirovinskom osiguravajućem društvu. Obitelj tada prima mirovinu iz oba stupa, a ne jednokratno nasljedstvo.

Što ako je novac već naslijeđen

Postupak pred HZMO-om mora se završiti prije nego što REGOS odluči o zahtjevu za isplatu nasljedstva. Ako je istodobno podnesen zahtjev za obiteljsku mirovinu i zahtjev za isplatu sredstava drugog stupa, REGOS će pričekati odluku HZMO-a.

Ako su sredstva već isplaćena nasljednicima, a član obitelji naknadno stekne pravo na obiteljsku mirovinu, ona se određuje kao osnovna mirovina. Nije riječ o jednakom obračunu kao kada se sredstva prenesu u državni proračun.

Od ostavinske rasprave do isplate

Sredstva drugog stupa potrebno je prijaviti u ostavinskom postupku koji vodi sud ili javni bilježnik. U postupku se utvrđuje da je preminuli bio član obveznog mirovinskog fonda, tko su nasljednici i koliki dio pripada svakome od njih. Ako sredstva nisu navedena u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, REGOS ih ne može isplatiti.

U rješenju nije potrebno navesti točan novčani iznos. Dovoljno je navesti da sredstva iz drugog mirovinskog stupa ulaze u ostavinu, imena nasljednika i njihove nasljedne dijelove. Informaciju o članstvu preminule osobe od REGOS-a može zatražiti javni bilježnik ili sud.

Nakon pravomoćnosti rješenja svaki nasljednik podnosi REGOS-u vlastiti zahtjev za isplatu. Uz zahtjev se prilaže izvornik ili ovjerena preslika pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju te potvrda banke o IBAN-u. Ako postoji više nasljednika, dovoljan je jedan primjerak rješenja, a isplata se može obaviti i ako neki nasljednici nisu podnijeli zahtjev.

Zahtjev se može podnijeti na propisanom obrascu ili u slobodnoj formi, uz sve tražene podatke. Dokumentacija se dostavlja REGOS-u u Gajevoj 5 u Zagrebu ili u mirovinske informativne centre u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Nasljednici mogu biti i maloljetne osobe, koje zastupa zakonski zastupnik ili skrbnik, kao i osobe koje žive u inozemstvu.

Iznos se do isplate može promijeniti

Novac na osobnom računu vodi se u obračunskim jedinicama čija se vrijednost mijenja s rezultatima ulaganja mirovinskog fonda. Zbog toga iznos procijenjen u trenutku smrti ne mora biti jednak svoti koja će biti isplaćena. REGOS navodi da postupak traje od 10 do 12 dana nakon zaprimanja potpune dokumentacije.

Bračni drug, djeca, roditelji i ostali preci i potomci u uspravnoj liniji te posvojenici i posvojitelji oslobođeni su poreza na nasljedstva i darove. Za nasljednike u pobočnoj liniji, poput braće, sestara, ujaka i stričeva, takvo oslobođenje ne vrijedi samo na temelju srodstva. Naslijeđena sredstva drugog stupa nisu zaštićena od ovrhe i ne mogu se isplatiti na zaštićeni račun.

Nakon umirovljenja vrijede druga pravila

Ako je osiguranik već ostvario mirovinu i sredstva prenio mirovinskom osiguravajućem društvu, više se ne nasljeđuje stanje s njegova nekadašnjeg osobnog računa. Prava nakon smrti ovise o odabranom modelu isplate i sklopljenom ugovoru.

Kod pojedinačne doživotne mirovine bez zajamčenog razdoblja isplata prestaje smrću korisnika. Kod zajedničke mirovine nastavlja se nadživjelom bračnom ili životnom partneru, u ugovorenom postotku. Mirovina sa zajamčenim razdobljem omogućuje nastavak isplate imenovanim korisnicima do njegova isteka. Kod zajedničke mirovine sa zajamčenim razdobljem imenovani korisnici ostvaruju pravo na isplatu ako oba partnera umru prije isteka tog razdoblja.

Postoje i modeli s jednokratnim povratom preostalog iznosa doznake. Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo nudi ih pod nazivima Direkt i Direkt plus. Kod prvog se eventualni preostali iznos nakon smrti umirovljenika isplaćuje njegovim nasljednicima, a kod drugog nakon smrti oba partnera. Ako preostalog iznosa nema, nema ni isplate nasljednicima. Više o oblicima isplate nalazi se u vodiču o modelima mirovine.