Švicarska je referendumom povisila mirovine: Može li Hrvatska tim putem?

Najava Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) o mogućem pokretanju referendumske inicijative za veće mirovine otvorila je pitanje može li se u Hrvatskoj referendumom mijenjati mirovinski sustav. Naime, kako tvrdi Milivoj Špika, hrvatski umirovljenici su zakonskim izmjenama od 1999. godine zakinuti za 30,46 posto mirovinskih prihoda.

Hrvatska je već „odradila“ jaku intervenciju u mirovinski sustav kroz sindikalnu inicijativu “67 je previše” koja je srušila mirovinsku reformu. Te 2019. godine tražila je referendumom zaustavljanje podizanja dobi za starosnu mirovinu na 67 godina i blaže penaliziranje prijevremenog umirovljenja.

Referendum na kraju nije održan jer je Vlada već tijekom skupljanju potpisa shvatila da protiv građana nema izgleda. Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) i vratio propisanih 65 godina za starosnu mirovinu te smanjio penalizaciju za ranije umirovljenje. Tako se pokazalo da sama referendumska inicijativa može toliko artikulirati volju birača da održavanje referenduma postaje suvišno.

Što će reći Ustavni sud?

Ipak, formalno prikupljeni potpisi za referendumsku inicijativu nisu dovoljni ako referendumsko pitanje padne na ocjeni ustavnosti. Ustavni sud može ocjenjivati jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma i može zaustaviti referendumsko pitanje ako ocijeni da je neustavno, nejasno, neprovedivo ili da na nedopušten način zadire u ustavne ovlasti Sabora i Vlade. Ili da za provedbu nisu ispunjeni financijski preduvjeti, a što bi, vjerojatno, bio glavni Vladin argument.

Švicarci su uspjeli

Svijet pamti uspješne referendume za podizanje mirovina. Švicarci su nedavno, 2024. godine, prihvatili inicijativu za uvođenje 13. državne mirovine. Za je glasalo 58,2 posto birača, pa se od ove godine uvodi dodatna godišnja isplata iz prvog mirovinskog stupa. To konkretno znači povećanje državne mirovine za oko 8,33 posto na godišnjoj razini.

Zagovornici su tvrdili da su umirovljenici pogođeni rastom troškova života, stanarina i cijena te da im je potrebna dodatna isplata za dostojanstven život. Protivnici, među njima i Vlada, parlamentarna većina i poslodavci, upozoravali su da inicijativa ne nudi jasan izvor financiranja, da stvara trajni trošak i da dodatnu isplatu dobivaju i imućniji umirovljenici. Građani su na kraju rekli svoje.