Ako želite uspješne unuke, svaki dan im postavite ova pitanja

Koliko snažan trag bake i djedovi mogu ostaviti u životu unučadi, izvrsno pokazuje priča umirovljenika Branka koji sa suprugom cijela ljeta provodi s unukama, od njihovih najranijih dana pa sve do danas, kad su već, kako kaže, ”punoljetne mlade gospodične”.

”Svake godine po nekoliko tjedana unuka Karla bude sa mnom i suprugom u našem apartmanu u Jadranovu. Povremeno dođu i druge dvije unuke, Jana i Vita i to su dani kad ih odmalena najbolje upoznajemo i najkvalitetnije se družimo. Još i danas vole biti s nama, iako su već odrasle djevojke, što nam je najveća potvrda koliko nam je taj odnos važan”, rekao nam je ponosni djed Branko Brletić, o čemu više možete pročitati na ovoj poveznici.

Sandra: Baka je imala presudan utjecaj na moje odrastanje

Jednako tako ljeta je s bakom provodila i unuka Sandra. Njezina baka Pina Tovilović (96) iz Rovinja ispričala nam je da u mirovinu je, nakon 32 godine rada u Tvornici duhana Rovinj, otišla već s 50 godina. Od tada je tijekom školskih praznika baš svaki dan provodila s unukom na plaži.

Sandra, koja danas ima 48 godina, kaže da je baka imala možda i presudan utjecaj na njezin odgoj. ”Roditelji su puno radili, dok je baka uvijek bila tu – strpljiva, nježna, velikodušna, mudra i puna topline. To je nešto što sa sobom nosim cijeli život”, rekla nam je.

Sve to pokazuje da djedovi nisu samo čuvari vremena i uspomena. Istraživanje Sveučilišta Brigham Young pokazalo je da djeca koja imaju blizak odnos s njima izrastaju u ljubaznije i društveno osjetljivije adolescente, a te se vrijednosti ističu i kasnije u životu. Tim tragom, stručnjaci za dječji razvoj osobito ističu važnost razgovora koji potiču samostalno razmišljanje, empatiju i odgovornost.

Zato su ljetni dani s unucima idealna prilika da kroz obične razgovore, igru i svakodnevne situacije postavljate pitanja koja im pomažu bolje razumjeti sebe, druge i svijet oko sebe.

1. Što misliš da bi trebao učiniti?

Mnogi bake i djedovi odmah žele pomoći i ponuditi rješenje, ali ovo pitanje potiče djecu da sama razmisle o situaciji. Iako u početku možda žele gotov odgovor, s vremenom tako razvijaju sposobnost donošenja odluka i rješavanja problema. Kada djeca sama biraju rješenja, lakše prihvaćaju posljedice svojih postupaka i razvijaju odgovornost.

2. Što si iz toga naučio?

Nitko ne voli griješiti, osobito djeca. Pogreške mogu biti neugodne ili se činiti nepravednima, ali bake i djedovi koji redovito postavljaju ovo pitanje pomažu djeci usmjeriti pozornost s neuspjeha na osobni rast. Tako će pogreške doživljavati kao priliku za učenje, a ne kao dokaz vlastite nesposobnosti. Lakše će se oporavljati od neuspjeha, razvijati sposobnost rješavanja problema i ustrajnost, što pridonosi boljem uspjehu u obrazovanju i mentalnom zdravlju.

3. Kako misliš da se druga osoba osjećala?

Empatija zahtijeva vježbu. Bake i djedovi koji dosljedno postavljaju ovo pitanje potiču djecu da pogledaju dalje od vlastite perspektive. Djeca time uče razmišljati kako njihovi postupci utječu na druge te shvaćaju da odnosi uključuju više od njihovih želja i frustracija. U odrasloj dobi te se vještine pretvaraju u kvalitetnije odnose, bolju komunikaciju i manje sukoba.

4. Koji ti je plan?

Bio to plan za današnji dan, tjedan ili životni poziv, djeca tako uče da se ciljevi rijetko ostvaruju sami od sebe. Dobre namjere nisu dovoljne i potrebno je djelovati. Planiranje i postavljanje ciljeva pomažu im velike izazove pretvoriti u ostvarive korake te razvijaju odgovornost, otpornost i osjećaj kontrole nad vlastitim životom.

5. Jesi li održao riječ?

Povjerenje se gradi dosljednošću. Ovim pitanjem unucima prenosite lekciju koja nadilazi trenutnu situaciju i uče da obećanja koja daju drugima imaju težinu. Kasnije u životu razumiju da njihov ugled ovisi o tome mogu li drugi računati na njih. Ispunjavanje obveza i preuzetih odgovornosti drugima ulijeva sigurnost te ih drugi doživljavaju kao pouzdane i stabilne osobe.

6. Možeš li na ovu situaciju pogledati i drugačije?

Sposobnost sagledavanja stvari iz druge perspektive jedna je od važnih životnih vještina. Kada su djeca uznemirena ili razočarana, njihov pogled na situaciju može im se činiti jedini moguć. Bake i djedovi koji ih potiču da razmotre druga objašnjenja i mogućnosti pomažu im razvijati fleksibilno razmišljanje. U odrasloj dobi to može dovesti do boljih odluka, manje sukoba i kvalitetnijih odnosa..

7. Što sada možeš kontrolirati, a što nije u tvojoj moći?

Život je pun stvari koje ne možemo kontrolirati, od drugih ljudi i okolnostii do neočekivanih prepreka. Kada bake i djedovi postavljaju ovo pitanje, pomažu djeci usmjeriti energiju na ono na što mogu utjecati. Kasnije u životu takve osobe manje se zadržavaju na onome što ne mogu promijeniti, a više traže konkretna rješenja. Takav način razmišljanja smanjuje stres i razvija osjećaj samokontrole.

8. Trebaš li pomoć ili podršku?

Na prvi pogled zvuči slično, ali nije isto. Pomoć znači da netko riješi problem umjesto nas, dok podrška znači ohrabrivanje da ga pokušamo riješiti sami. Bake i djedovi koji djecu uče toj razlici pomažu im razvijati samostalnost i odgovornost. Kasnije u životu takve osobe znaju zatražiti pomoć kada im je potrebna, ali ne prebacuju odgovornost na druge. Razumiju da tražiti podršku nije znak slabosti, nego dio snalaženja kroz život.

9. Jesi li ponosan na način na koji si to riješio?

Ovo pitanje usmjerava djecu prema samoprocjeni. Umjesto da se sve vrti oko ocjena, pohvala ili tuđeg odobravanja, uči ih da razmišljaju o vlastitim postupcima i odlukama. S vremenom shvaćaju da vanjsko priznanje nije najvažnije, nego osjećaj da su postupili u skladu sa svojim vrijednostima. Takvo samopoštovanje može ih usmjeravati i kasnije u životu.