Invalidska mirovina: tko ima pravo i koliko je staža potrebno

Pravo na invalidsku mirovinu može ostvariti osiguranik kod kojega je utvrđen djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Uz zdravstveno stanje, u pravilu mora biti ispunjen i uvjet mirovinskog staža.

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada osiguranik zbog zdravstvenog stanja, životne dobi, obrazovanja i sposobnosti više ne može raditi puno radno vrijeme na poslovima za koje je osposobljen. Istodobno se profesionalnom rehabilitacijom ne može osposobiti za druge poslove s punim radnim vremenom, ali može raditi najmanje 70 posto radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada je sposobnost za rad trajno izgubljena i osiguranik više nema preostalu radnu sposobnost.

Kada je potrebno ispuniti uvjet staža?

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, mirovinski staž mora pokrivati najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Radni vijek računa se od 20. godine života do dana kada je nastalo smanjenje ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Za osobe koje su završile sveučilišni prijediplomski ili kratki stručni studij računa se od 23. godine, a za one sa završenim sveučilišnim diplomskim ili integriranim studijem od 26. godine života.

U obzir se uzima broj punih godina. Razdoblje radnog vijeka pritom se skraćuje za vrijeme provedeno na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka, kao i za razdoblje u kojem je osiguranik bio prijavljen kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje.

Blaži uvjeti za mlađe osiguranike

Za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane u mlađoj dobi vrijede blaži uvjeti. Ako je nastao prije 30. godine života, potrebna je najmanje jedna godina staža osiguranja, a ako je nastao prije 35. godine, najmanje dvije godine.

U oba slučaja potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati tijekom osiguranja ili najkasnije u roku od godinu dana nakon njegova prestanka.

Ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na duljinu mirovinskog staža.

Prevođenje invalidske mirovine u starosnu

Invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prouzročenog bolešću prevodi se u starosnu mirovinu kada korisnik navrši dob propisanu za starosnu mirovinu.

Za muškarce je to 65 godina, dok se dobni uvjet za žene povećava tijekom prijelaznog razdoblja do postupnog izjednačavanja s muškarcima.

Rad uz invalidsku mirovinu od 2026.

Od 1. siječnja 2026. godine korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti omogućena je isplata mirovine i nakon zaposlenja, pod uvjetom da rade manje od tri i pol sata dnevno.

Ista mogućnost vrijedi za korisnike invalidske mirovine ostvarene zbog opće nesposobnosti za rad te za korisnike kojima je invalidska mirovina prevedena u starosnu. Primjenjuje se i na korisnike mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, ako je takav način isplate za njih povoljniji.

Veći faktori za izračun mirovine

Od početka 2026. povećani su i mirovinski faktori koji se koriste pri izračunu invalidskih mirovina. Za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidsku mirovinu prevedenu u starosnu mirovinu faktor je povećan s 1,0 na 1,1. Za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti povećan je s 0,8 na 0,9.

Povećanje mirovinskog faktora znači viši iznos mirovine u odnosu na izračun prema ranijim pravilima.