Vijesti
Tri četvrtine zagrebačkih studenata planira dodatno štedjeti za mirovinu
Čak 76 posto zagrebačkih studenata planira dodatno štedjeti za mirovinu, a gotovo polovica već sada redovito odvaja novac.
Čak 76 posto studenata Sveučilišta u Zagrebu planira dodatno štedjeti za mirovinu nakon što se zaposli. Pokazalo je to treće istraživanje financijske pismenosti studenata provedeno na uzorku od 600 ispitanika s deset najvećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koje obuhvaćaju 68 posto njegove studentske populacije.
Da o starosti ne razmišljaju samo kao o vrlo udaljenoj životnoj fazi pokazuje podatak da 31 posto ispitanih već sada razmišlja o umirovljeničkim danima. Autori istraživanja taj rezultat povezuju s rastućom sviješću o osobnoj odgovornosti za buduća mirovinska primanja i s ograničenjima javne mirovine.
Gotovo polovica studenata, njih 48 posto, već sada redovito štedi i kontrolira vlastite financije. Istodobno je 69 posto ispitanih iskazalo želju za dodatnim financijskim obrazovanjem, osobito u području mirovinske i financijske pismenosti.
Dobra vijest je da ukupna financijska pismenost studenata raste. Prosječni indeks povećao se s približno 59 posto u 2016. godini na oko 67 posto u 2022. godini te na gotovo 70 posto u 2026. godini, dok prosječni indeks financijsko-mirovinske pismenosti sada iznosi 65,5 posto.
Najveći napredak zabilježen je u rješavanju praktičnih zadataka. Vremensku vrijednost novca ispravno je prepoznalo 93 posto studenata, 91 posto razumije prednosti raspoređivanja ulaganja, a osnovni kamatni račun točno primjenjuje njih 90 posto.
Studenti su dobro upoznati i s dijelom pravila koja se odnose na mirovine i kredite. Čak 89 posto zna da raniji odlazak u mirovinu donosi penalizaciju, dok je 87 posto dobro upoznato s pravilima kreditiranja, uključujući studentske kredite.
Istraživanje je inicirala Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, a proveo ga je Forum za primijenjena interdisciplinarna istraživanja. Najvažnije rezultate predstavili su prof. dr. sc. Mihovil Anđelinović s Ekonomskog fakulteta i doc. dr. sc. Ana Pavković sa Sveučilišta Sjever.
