Hrvatska dobiva Zakon o starijim osobama: Što bi u njega trebalo ući

Hrvatska bi do kraja mandata ove Vlade prvi put trebala dobiti poseban Zakon o starijim osobama. Ponovio je premijer Andrej Plenković u veljači najavljujući novog ministra mirovinskog sustava Alena Ružića.

Takav zakon do sada nismo imali, ali, s obzirom na strukturu stanovništva u Hrvatskoj, premijer ga smatra itekako potrebnim. “Donijet ćemo ga u dijalogu sa strankama umirovljenika, Maticom i Sindikatom”, izjavio je još u listopadu 2025. godine.

U Europi su rijetke države koje imaju poseban zakon koji bi objedinio prava starijih osoba pa se ta materija, kao i kod nas, uređuje zakonima o socijalnoj skrbi, zdravstvu, obitelji, zabrani diskriminacije i pravima na javne usluge. Ipak, nekoliko država ima izravnije zakone za koje pretpostavljamo da bi mogli biti uzor budućem hrvatskom zakonu.

Finska naglasak stavlja na život kod kuće

Finska je tako 2012. godine donijela Zakon o potpori funkcionalnoj sposobnosti starijeg stanovništva te o socijalnim i zdravstvenim uslugama za starije osobe. Cilj zakona je očuvanje zdravlja, samostalnosti i sposobnosti starijih ljudi da što dulje žive u vlastitom domu. Uređuje procjenu potreba, planiranje i pravodobno pružanje usluga te sudjelovanje starije osobe u odlučivanju o pomoći koju će primati.

Francuska prilagođava cijelo društvo

Francuska je otišla korak dalje Zakonom o prilagodbi društva starenju iz 2015. godine. Riječ je o strateškom zakonu koji gleda u budućnost, a kojim je prilagodba društva starenju proglašena nacionalnim prioritetom.

Francuski zakon ne uređuje samo skrb nego i stanovanje, prevenciju gubitka samostalnosti, pomoć neformalnim njegovateljima, dostupnost tehničkih pomagala te prava korisnika ustanova. Francuzi polaze od toga da se starijim ljudima ne trebaju prilagođavati samo domovi za starije, nego i stanovi, lokalne zajednice i javne službe. Društvo stari i to je neumitna činjenica. Francuzi su to prihvatili.

Rumunjska uređuje socijalnu pomoć

Rumunjska još od 2000. godine ima poseban Zakon o socijalnoj pomoći starijim osobama. Njime se starijima, ovisno o njihovim zdravstvenim, socijalnim i materijalnim okolnostima, omogućuju pomoć u kući, usluge dnevnih centara te privremeni ili trajni smještaj u ustanovi. Starijom osobom prema tom se zakonu smatra osoba koja je dosegnula zakonsku dob za umirovljenje.

Svi navedeni zakoni jako se razlikuju i po svojim polazišnim točkama i po obuhvatu. Finski i rumunjski propisi uglavnom su usmjereni na dostupnost i organizaciju socijalnih i zdravstvenih usluga, dok je francuski pristup širi i obuhvaća prilagodbu cijelog društva starenju.

Zanimljivi primjeri s drugih kontinenata

I izvan Europe postoje slične regulative. Brazil ima Statut starijih osoba koji obuhvaća prava na zdravlje, uzdržavanje, rad, stanovanje, prijevoz, obrazovanje, kulturu i zaštitu od nasilja, zanemarivanja i iskorištavanja. Meksiko ima Zakon o pravima starijih osoba kojim se uređuju dostojanstvo, pravna sigurnost, nediskriminacija, socijalna pomoć, sudjelovanje u zajednici i obveze različitih razina vlasti.

Južnoafrički zakon osobito je usmjeren na zaštitu od zlostavljanja, registraciju i nadzor pružatelja usluga te prava korisnika ustanova. Indija je pak zakonom propisala obvezu odrasle djece i određenih srodnika da uzdržavaju roditelje koji se ne mogu sami uzdržavati, a što Hrvatska već ima regulirano Obiteljskim zakonom. Indija je predvidjela i mogućnost poništavanja darovanja imovine ako je starija osoba imovinu prenijela u zamjenu za skrb, a primatelj tu obvezu ne ispunjava.

Što bi trebala učiniti Hrvatska?

Hrvatski zakon mogao bi obuhvatiti sve navedeno, posebno u svjetlu činjenice da gotovo svakodnevno čitamo o prijevarama kojima su izložene starije osobe, financijskom zlostavljanju, diskriminaciji, nedostatku institucionalne skrbi, ali i o prijevarama u raspolaganju imovinom.

Ako se želi stvarno pomoći, među najvažnijim točkama tog zakona trebali bi biti i neformalni njegovatelji. Iz naših razgovora s tim nevidljivim stupom društva posve smo sigurni da bi zakon trebao urediti njihovo pravo na savjetovanje, edukaciju, predah od skrbi, psihološku pomoć, fleksibilnije radne uvjete i određene oblike financijske ili socijalne potpore. Bolovanje za njegu bolesnih roditelja bio bi dobar početak.

No, prije svega, starije osobe u Hrvatskoj trebalo bi zaštititi od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva za starije osobe porasla je lani na 39,4 posto, a za starije osobe koje žive same na čak 64,4 posto. To je nešto što zahtijeva puno više od same objave u Narodnim novinama.

A vi, što mislite što bi u Zakon o starijim osobama trebalo ući? Napišite nam.