Predujam mirovine: Zašto HZMO nekima isplaćuje samo dio mirovine

Odlazak u mirovinu ne znači uvijek da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) odmah izračunati i isplatiti konačan iznos mirovine. U nekim slučajevima novi umirovljenik najprije prima predujam mirovine, odnosno privremeni iznos koji se isplaćuje do donošenja konačnog rješenja.

Kada se isplaćuje predujam?

Predujam dolazi u obzir tek kada je pravo na mirovinu priznato. To znači da se ne isplaćuje svima koji su predali zahtjev, nego samo onima za koje je već utvrđeno da ispunjavaju uvjete za mirovinu.

Zašto konačan iznos nije odmah poznat?

Konačan iznos mirovine ovisi o stažu, plaćama, vrijednosnim bodovima, osobnim bodovima i aktualnoj vrijednosti mirovine. Ako neki od tih podataka još nije dostupan ili ga treba dodatno provjeriti, HZMO može priznati pravo na mirovinu i isplaćivati predujam dok ne završi obračun.

To se može dogoditi ako nedostaju podaci o plaći ili stažu, ako je dio radnog vijeka ostvaren u inozemstvu ili ako treba pribaviti podatke od drugog tijela. Postupak može potrajati i kod složenije dokumentacije.

Zašto je početak godine poseban?

Predujam se češće može pojaviti kod onih koji u mirovinu odlaze početkom godine. U razdoblju od siječnja do ožujka HZMO-u još nisu dostupni svi podaci potrebni za izračun mirovine.

Među njima je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj za prethodnu godinu, važna za izračun vrijednosnog boda, kao i aktualna vrijednost mirovine. Podatak o prosječnoj bruto plaći Državni zavod za statistiku objavljuje sredinom ožujka, a nakon toga Upravno vijeće HZMO-a donosi odluku o aktualnoj vrijednosti mirovine.

Tek kada su ti podaci poznati, HZMO ima sve potrebne parametre za konačan izračun. Zato osoba koja ode u mirovinu početkom godine može najprije primati predujam, a konačno rješenje dobiti naknadno.

Hoće li korisnik dobiti razliku?

Predujam se isplaćuje do donošenja rješenja kojim se određuje konačan iznos mirovine. Ako se pokaže da je konačna mirovina veća od isplaćenog predujma, korisniku se isplaćuje razlika za razdoblje od dana ostvarivanja prava do donošenja konačnog rješenja.

Moguća je i suprotna situacija. Ako je korisniku isplaćeno više nego što mu pripada, radi se o nepripadnoj isplati. HZMO tada može utvrditi iznos koji treba vratiti, a dug se može naplatiti i prijebojem iz budućih mirovinskih primanja.

Kada se podnosi zahtjev za mirovinu?

Zahtjev za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu podnosi se HZMO-u najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja. Može se predati nadležnoj područnoj službi, uredu ili ispostavi, putem pošte, u poštanskim uredima, u Mirovinskim informativnim centrima ili elektronički preko sustava e-Građani.

Kako bi postupak trajao kraće, važno je na vrijeme provjeriti podatke o stažu i plaćama. Posebno bi to trebali učiniti građani koji su radili kod više poslodavaca, imaju prekide u stažu ili su dio radnog vijeka proveli u inozemstvu.

Može li pretkompletiranje ubrzati postupak?

Pretkompletiranje služi tome da se i prije podnošenja zahtjeva za mirovinu provjere i kompletiraju podaci o stažu, plaćama odnosno osnovicama osiguranja. Ako su ti podaci uređeni na vrijeme, HZMO nakon podnošenja zahtjeva ima manje razloga za dodatne provjere pa se postupak može brže završiti.